POTRAGA OTKRIVA / Mali poduzetnik žrtva velike afere: 'Bez mog znanja dužniku su otpisali skoro 300 tisuća kuna!'

"Sve je bilo dobro do zadnjih računa kada je završio posao. Onda su počeli problemi, kada je trebao sve platiti", započeo je za Potragu svoju priču Valent Lamot iz VAL-MA j.d.o. 

• Tko je kriv za pravosudni cirkus? Od uskočkog spektakla ostao je samo prdac u vjetar, mnoštvo krivih, a nikad osuđenih

On je poduzetnik koji se bavi siječom drva i izvlačenjem trupaca iz šume. Tri godine je radio za tvrtku GNB projekt, koja ima koncesiju na eksplotaciju šume nedaleko Siska, u vlasništvu Zagrebačke nadbiskupije.

"Na današnji dan s kamatama, ostao je dužan 409 tisuća kuna", nastavlja Valent.

Vlasnik tvrtke GNB projekt je Goran Juraković iz Zagreba, a članica društva je i njegova supruga Božica Medić Juraković. Ona je dugogodišnja zagrebačka modna kreatorica, a suprug Goran, ginekolog po struci i njegov sin istog imena Goran, javnosti su poznatiji iz optužnice USKOK-a iz 2010. godine. U predmetu Bankomat tereti ih se za pranje novca i poticanje tadašnje uprave HPB-a, na davanje nezakonitih kredita. Dobili su 75 i pol milijuna kuna kredita koji nikad nisu vratili.

"Prije osam godina upao sam u katastrofu sa zdravljem. Dobio sam karcinom od osam centimetara na jetri zbog posla. Na dan kad sam otišao u bolnicu žena mi se vratila iz Nove bolnice gdje je operirala karcinom gušterače i istog dana su mi uhitili sina ni krivog ni dužnog. I sad vi meni recite da li bi vi u tom trenutku kad mi kolega, prof. Vucelić kaže da imam tri mjeseca života, da li bi vi mislili o zemlji ili bi mislili kako preživjeti? I tako se ja već osam godina borim s bolesti, a na temelju toga ovo sve drugo je nula", iznosi Goran Juraković, GNB projekt d.o.o.

• U HPB-u zamračeno još 77 milijuna kuna

 Zbog zdravstvenog stanja sud je ocijenio Jurakovića starijeg raspravno nesposobnim te je proces protiv njega i njegovog sina od 2010. godine, u mirovanju. Dvije godine nakon podizanja optužnice, 2012. godine njegova supruga Božica Medić Juraković ulazi u tvrtku GNB projekt kao članica društva. Mijenja se i direktor, koji je prvo pristao razgovarati za Potragu, a zatim se predomislio. Njega smjenjuju 2014.godine, a mjesto direktora preuzima Goran Juraković.

Tvrtka ima koncesiju na šumu u vlasništvu Zagrebačke nadbiskupije. Radove u šumi obavlja Valent Lamot s početka naše priče. Suradnja s GNBom prestaje u trenutku kada Juraković prestaje plaćati, priča nam Valent.

"Bili smo jednom prilikom u šumi Žabno gdje mu je čovjek dao na ruke novac koji je bio u iznosu od 250 tisuća kuna. Rekao sam mu da mi plati dio računa. Izvadio je izvod iz banke i rekao da ima devet kuna na računu. Tu je završilo naše poslovanje", govori Valent.

• Kako država gospodari zaplijenjenom imovinom?

 Kada je shvatio da neće uspjeti naplatiti posao koji je odradio, Lamot se obratio sudu i dobio. Posjeduje pravomoćnu sudsku presudu s ovršnom klauzulom, koja obuhvaća sav dug i sudske troškove. 

"Namjera mu je bila ne platiti, to je sigurno. Čak i nakon što sam dobio sudsku presudu gdje su mu blokirali račun jer je sve radio na crno", objašnjava Valent.

Jurakovićeva tvrtka registrirana je u Petrinji, gdje smo zatekli tek prazan ured, ali i knjigovodstveniservis koji mu prima poštu i vodi knjige. 

Na vratima knjigovodstva bili su dobro upućeni u slučaj Valenta Lamota i dugovanja te su nam uputili prema direktoru za više informacija. 

Valent nam se obratio upravo iz razloga što je par dana prije našeg snimanja otkrio da je GNB u stečaju, kako nam je rekao. Međutim, nije se radilo o stečaju, već o predstečajnojnagodbi u kojoj su svi vjerovnici namireni, prema riječima gospođe u knjigovodstvenom servisu. Valent tvrdi, njega nisu kontaktirali ni ponudili nikakvu nagodbu. 

"Dogodilo se to da sam Valentu dužan prema presudi suda koja je došla ne znam kako točno što ćete morati pravosuđe pogledati. Nisam mu ni kune dužan, dapače ukrali su mi za milijun do dva vrijedno drva, tako da je to gotovo", kaže Juraković. 

• Vlada u javnim poduzećima više ne želi podobne, već sposobne

Predstečajnom nagodbom GNB-u je otpisano 70 posto dugovanja. Valentu Lamotu je dužan preostalih 30 posto iznosa dugovanja platiti u 48 rata s počekom od 12 mjeseci.
Valent tvrdi, doznao je za to tek prije neki dan kad je sumnjajući da je GNB u stečaju zamolio odvjetnika da provjeri o čemu se radi. Goran Juraković kaže, trebao je pažljivije pratiti oglasnu stranicu suda na internetu.

Od ukupno devet vjerovnika u predstečajnoj nagodi, Lamot je potraživao drugi najveći iznos. Prvi je tvrtka kojoj je Juraković dao zadužnicu na milijun kuna kao garanciju da će i dalje raditi s njim. Zadužnica nikada nije aktivirana, a ta tvrtka i danas radi s GNB projektom, potvrdio nam je vlasnik u telefonskom razgovoru. Juraković tvrdi - Lamot nema pravo na 400 tisuća kuna jer mu je, zapravo pokrao drva, te falsificirao fakture uz pomoć bivšeg direktora GNB-a.

"Kako su u pravosuđu to prepeljali da postane pravomoćno to morate njih pitati. Za 400 tisuća, ako su prodali 100 kuna po kubiki bilo bi 40 tisuća kubika, a toliko drva nema u mojoj šumi. To je stotine šlepera robe", govori Juraković.

Žalio se i Kaptolu

Prema sudskoj presudi dug GNB-a prema Lamotu iznosi 282 tisuće kuna, ostalo su sudski troškovi. No, Lamot drugačije opisuje kako se sjeklo i koliko se naplaćivalo. 

"Da sječe pet tisuća kubika godišnje i da mu je kubik po 500 kuna iznosi dva i pol milijuna godišnje. Mnogo smo radili i znam koliko smo povadili van. Znam da smo dva puta više povadili nego što je bilo doznaka godišnje", govori Valent. 

Što Nadbiskupija misli o tome nismo uspjeli doznati. Nakon tri dana na naš upit su odgovorili da se obratimo Zboru kanonika koji upravlja tom šumom. Do zaključenja priloga odgovor nije stigao.

"Zvao sam u Kaptol jedanput da vidim kako bih mogao naplatiti na što su mi odgovorili da to nije njihova stvar i da to riješim sa Jurakovićom", govori Valent. 

Predstečajna nagodba GNB-a je u zakonskom smislu za Jurakovića završena stvar. Prema njoj Lamot se nikada neće u potpunosti naplatiti. Zanimljivo, niti od druge uposlenice GNB projekta, Jurakovićeve supruge već desetljećima se ne uspijeva naplatiti Zagrebparking.

Automobil registiran na Božicu Medić Juraković 1994. godine parkiran je u javnoj garaži Zagrebparkinga. Automobil je tamo ostao, a 2006.godine, sud je utvrdio sljedeće:

"Pravomoćnom presudom iz 2006.godine, utvrđeno je potraživanje prema korisniku u iznosu 91.300 kuna koje podružnica Zagrebparkinga kontinuirano nastoji naplatiti putem ovrhe nad novčanim sredstvima ovršenika."

Sporni Mercedes

Iz Zagrebparkinga, osim napismeno nisu htjeli komentirati slučaj, ali su nam dozvolili snimanje automobila.

Ovdje u javnoj garaži Gorica na Kvaternikovom trgu u Zagrebu od '94. godine stoji parkiran Mercedes gdje su vlasnici u to vrijeme plaćali mjesečni najam. U jednom trenutku su ga prestali plaćati, prekrili su automobil ceradom i tako on stoji već 24 godine. Radnici Zagrebparkinga nam kažu da neće za potrebe snimanja dizati ceradu jer ne žele riskirati tužbu vlasnika da su oštetili automobil prilikom dizanja. Automobil će ovdje stajati dok god ga korisnik jednog dana ne preuzme iz garaže.

Božica Juraković, na koju je registriran automobil, vlasnica je obrta, destljećima prodaje svoje odjevne kreacije u centru Zagreba. Nakon što se nije javila na telefon potražili smo je u njezinom butiku.

Ostali smo bez njezinog komentara na neobičnu situaciju s Mercedesom, no Goran Juraković nam je rekao da je to ionako njegov automobil, a da su mu u toj garaži nanijeli štetu na njegovom drugom automobilu - Bentleyu vrijednom od 250 tisuća eura.

"Tužio sam ih sudu. Dobio sam  presudu gdje 50 posto plaćaju oni i 50 posto Croatia osiguranje. Popravak je koštao 28 milijuna lira. Onda mi je došao jedan čovjek od tamo i rekao da bi oni to rađe prebili tako da ostavim auto gdje je", govori Juraković.

U odgovoru Zagrebparkinga ne spominju prebijanje:

"Do današnjeg dana podružnica je uspjela naplatiti dio svog potraživanja, dok za ostatak i dalje tereti dužnika. U trenutku kad vlasnik, tj.korisnik vozila poduzme radnju napuštanja javne garaže, bit će mu sukladno cjenicima, ispostavljen račun za uslugu korištenja parkiranja"

 "Ako se nešto dogovorimo  neka tako i bude. Oni su tamo napravili spačku jer si je vjerojatno netko „zacajhlal“ da će dobiti taj auto. Ja nisam pristao na to i ne budem pristao, pa neka propadne Mercedes, baš me briga", govori Juraković. 

Juraković nam kaže da mu je jedina briga sada njegovo zdravlje. Ne želi javno komentirati sudski proces iz 2010.godine, koji protiv njega još uvijek vodi USKOK zbog malverzacija. Hrvatska poštanska banka isplatila mu je 75 milijuna kuna kredita za nikad realizirani projekt. Radi se o slučaju Bankomat, a milijuni HPB-a isplaćeni tadašnjoj Jurakovićevoj tvrtki Mini Parks International trebali su poslužiti za gradnju velikog vodenog parka.

"Da li se kredit vraća s obzirom da se projekt za koji su novci dobiveni nije realizirao? Ja to ne znam niti znam što je bilo dalje s kreditom. Znam što je  predmet kaznenog postupka, a u tom postupku se od optužnice do dana, današnjeg nije događalo ništa, jer radi njegovog zdravstvenog stanja postupak stoji na mjestu. Tereti ga se da je poticao službenika u banci da mu suprotno pravilima poslovanja odobri kredit. Međutim taj isti kredit je osiguran hipotekom koja je veća od iznosa duga. Samim time ja u perspektivi ne vidim neki naročiti problem za njega", govori Ljubo Pavasović, odvjetnik Gorana Jurakovića. 

Obveza čuvanja bankovne tajne

Goran Juraković rekao nam je da o samom postupku ne može govoriti, te smo u tom djelu razgovora morali isključiti kameru. Pokazao nam je tek plan za vodeni park koji se nikada nije realizirao, a koji je trebao niknuti na Radničkoj cesti, na zemljištu koje je bilo osiguranje za kredit.

"Stvar je vrlo jednostavna. Između ostalog je okrupnjavano zemljište, odobravan je kredit i osigurana je vrijednost kredita sa hipotekom nad zemljištem", govori odvjetnik Pavasović. 

Upravo to zemljište vidljivo je u rješenju o stečaju Juraka d.o.o., tvrtke koju je Jurakovićeva prva tvrtka Mini Parks osnovala za realizaciju vodenog parka. To zemljište od 305 tisuća kvadratnih metara u stečaju je procijenjeno na jedva 11 milijuna kuna. Dakle, sedam puta manje od kredita za koji je zemljište bilo polog. 

"Nekretnina je zemljište koje svojom vrijednošću prelazi vrijednost kredita", govori odvjetnik Pavasović. 

Da bismo razjasnili očiti nesrazmjer visine kredita i procijenjene vrijednosti Jurakovićevog zemljišta u stečajnom postupku, poslali smo Hrvatskoj poštanskoj banci upit jesu li nadoknadili svoj gubitak. Njihov odgovor glasi:

"Zakon o kreditnim institucijama propisuje obvezu čuvanja bankovne tajne.
Konkretan slučaj o kojem pitate, predmet je kaznenog postupka"

Iz stečajnog postupka jasno je da se HPB namirio tek u visini spomenute procjene zemljišta, jedva nešto više od deset milijuna kuna. To isto zemljište sada se na stranicama HPB-a prodaje po cijeni od 18 milijuna kuna što je gotovo 60 milijuna manje od vrijednosti kredita. HBP je za sada oštećen za najmanje 57 milijuna kuna. Podsjetimo to je tek manji dio od ukupnog iznosa od 300 milijuna kuna isplaćenih u aferi Bankomat.

Na pitanje "di su pare" odgovora niti deset godina kasnije nema niti DORH niti USKOK. No, zato je predstečaj u kojem je Valent Lamot s početka naše priče ostao bez 300 tisuća kuna riješen po gotovo hitnom postupku.