Proizvodi koje ima gotovo svako domaćinstvo i koje smo svakodnevno koristili od iduće godine možete zaboraviti. Novim zakonom zabranit će se jednokratna plastika, ali i dio plastičnih vrećica. I dok zbog ogromnog zagađenja – mnogi pozdravljaju ove promjene, dio proizvođača se buni i upozorava da u tom sektoru rade stotine ljudi čija je budućnost sada neizvjesna. Neki drugi su iskoristili novu poslovnu priliku.
Tube za kozmetiku, posude za biljke, dijelovi za automobile. U
tvornici Stražaplastika u Humu na Sutli na godinu se preradi više
od 5000 tona plastike.
"Prošla godina je za nas bila rekordna godina po svemu, od
prihoda, prvi put smo prešli 100 milijuna, imamo 230 zaposlenih,
jednako kao i prije, znači automatizacijom, robotizacijom smo
došli do toga da isti broj ljudi može napraviti puno više i
prošle godine smo obradili 5300 tona plastike, od toga 1600 je
reciklirane plastike", kazao je Josip
Grilec, direktor tvrtke za preradu i promet plastičnih
masa.
Josip Grilec je i predstavnik cijele industrije plastike u
Hrvatskoj gospodarskoj komori. Vodi nas u dio pogona gdje je sada
potpuna tišina. Jer jednokratna plastika poput slamki koje se
tamo proizvode - od srpnja iduće godine odlazi u prošlost.
Do 85 posto morskog otpada čini plastika
"Mi ne budemo bitno izgubili, naša proizvodnja slamčica je u dobrim godinama bila oko jedan posto ukupnih prihoda. Znači to se godinama već smanjivalo, sada je to u tragovima. A sad ćemo za tu opremo naći neki drugi posao. Jednako tako će bit plastika. Ali ono što tržište akceptira kao prihvatljivo. Dosad još nismo išli u taj dio, ali ćemo morati ići od iduće godine", kaže Grilec.
Analize Europske unije pokazuju da 80 do 85 posto morskog otpada
na obalama zemalja članica čini plastika, a od ukupne količine -
50 posto je ona jednokratna. To su proizvodi koje koristimo
svakodnevno, a često i neodgovorno. Primjerice, plastici koju
iskoristimo i bacimo nakon samo jednog ručka naručenog iz
restorana - trebat će stotine godina da se razgradi. Vrećice,
jednokratne posude za hranu i pribor za jelo. Od iduće godine te
stvari odlaze u povijest. A s njima i štapići za uši, tanjuri,
miješalice, slamke, štapići za balone. Tzv. Direktive o otpadu u
hrvatsko zakonodavstvo ulaze kroz Zakon o gospodarenju otpada
koji je trenutačno u javnom savjetovanju. A nakon uvođenja
obvezne naplate 2019., sada se deblje plastične vrećice
zabranjuju. U regulativi se one nazivaju lagane, a one tanje, za
voće i povrće vrlo lagane.
"Znači Hrvatska je već primijenila odredbe te direktive. Međutim,
Direktiva je predviđala za svaku državu i mogućnost zabrane tih
vrećice. I ono što se sada predviđa novim Zakonom, znači zabrana
korištenja laganih plastičnih vrećica, znači to su one koje se
dobiju na blagajni, njihovu zabranu od srpnja sljedeće godine",
priča Sanja Radović Josić, načelnica
Sektora za održivo gospodarenje otpadom Ministarstva gospodarstva
i održivog razvoja.
Reakcije su dvojake
Europska komisija je procijenila kako će se tzv. SUP Direktivom
kojom se reguliraju pitanja jednokratne plastike, izbjeći štetu u
okolišu u vrijednosti od 22 milijarde eura do 2030. i donijeti
ušteda potrošačima od 6,5 milijardi eura. Proizvođači će morati i
podizati svijest o štetnosti svojih proizvoda, označavati ih, ali
i čistiti okoliš.
"Reakcije su dvojake. Postoji dio javnosti koji zagovara i smatra
da je zabrana potrebna. S druge strane, industrija plastike koja
se protivi tome", kaže Radović Josić.
Prilagodba na SUP Direktivu industriju plastike stajat će više 3
milijarde eura. No, s obzirom na to da u Hrvatskoj nema previše
proizvođača jednokratne plastike, veći problem je zabrana
plastičnih vrećica - poručuje Gordana Pehnec
Pavlović iz Hrvatske gospodarske komore.
"Uvedena je naplata vrećica i ona je prouzročila pad potrošnje
više od 60 posto. Ta dodatna varijanta će dodatno pogoditi ovu
djelatnost. Prema našim podacima, to je negdje 800 ljudi koji
radi u sektoru. Ovakva zabrana definitivno će izbrisati tu
djelatnost…", kazala je Gordana Pehnec Pavlović, poslovna
tajnica Udruženja industrije plastike i gume pri HGK.
Predlažu alternativu.
"Ono što bi se trebalo smanjiti, ukidati je plastična vrećica
koja u sebi ne sadrži reciklant, to je tema komunikacije s
Ministarstvom i iskreno se nadam da će to uroditi plodom. Naš
prijedlog je da se zabrane one lagane plastične vrećice koje
sadrže manje od 80 posto reciklanta u sebi", ističe Pehnec
Pavlović.
Iz Ministarstva poručuju: trebate se prilagoditi.
"Ono što pokušavamo u razgovoru s tim dijelom industrije
objasniti da je upravo vrijeme da naprave zaokret u proizvodnji,
recikliranju ili proizvodnji nekih drugih materijala jer EU je
predvidjela i fondove kojima će stimulirati promjene u
proizvodnji takvih proizvoda", kaže Radović Josić.
"Industrija se prilagođava. Industrija sada da bi imala zeleni
proizvod, u njemu mora imati reciklant. Mi u Hrvatskoj imamo
problem s otpadom. Od 1.1. Iduće godine sve države članice EU
plaćat će određenu svotu novaca prema količini nereciklirane
plastike Komisiji. Mi želimo biti prilika za pomoć da u toj
suradnji s tim dionicima - i Ministarstvom i ostalima nađemo
rješenje na koji način otpad zbrinuti", ističe Pehnec
Pavlović.
