Malo je gospodarskih grana u našoj zemlji koje imaju takav rast kao uzgoj morske ribe. Tone i tone naše tune putuju sve do Japana. Naši su biolozi i tehnolozi uspjeli uzgojiti i vrste koje nije uspio nitko drugi na svijetu, poput zubaca i gofa, a mnogi su to pokušali.
Potraga donosi priču o tome kako izgleda proizvodni proces od jajašca do odrasle ribe koja u roku od 24 sata može stići ne samo na hrvatski, već i stol bilo koje zemlje u Europi. Ali Dariju Todoroviću su se otočani požalili da uzgoj ima i onu drugu stranu, nepovoljnu za prirodu, a koju vide smo oni koji žive blizu uzgajališta.
Pogled s broda na kružne kaveze nije spektakularan. Ali onaj ispod površine otkriva da u svakom rastu deseci tona ribe koja će uskoro završiti na našim tanjurima i onima diljem Europe.
Proces proizvodnje počinje dok riba još nije bila ni jajašce. U Cromarisovu mrijestilištu u Ninu matice čekaju na mrijest. Ikra i mliječ uzimaju se od roditelja s pažljivo selektiranom genetikom.
Uskoro će na svijet stići stotine tisuća novih orada, brancina, zubaca, gofova i hama koje nismo uznemiravali snimanjem kako im ne bismo pokvarili romantiku u osjetljivoj fazi prije mrijesta. Za njihove potomke prvo se 24-satnim osvjetljenjem zbog fotosinteze mora osigurati hrana.
Najosjetljiviji dio uzgoja
"U ovim bocama se nalaze jednostanične alge. Mi za proizvodnju mlađi moramo proizvesti hranu, a to je takozvani fitoplankton. Proizvodimo dvije vrste jednostaničnih algi. To je prva hrana koja se daje ličinkama orade", ispričala je Lana Barić, rukovoditeljica mrijestilišta.
Najosjetljiviji dio uzgoja je prvih šezdesetak dana jer do tog trenutka preživi tek svako drugo oplođeno jajašce. Nakon toga mlade ribe moraju proći još jednu fazu selekcije. Nikakva tehnologija ne može zamijeniti iskusno oko koje najbolje vidi je li neka jedinka oštećena ili deformirana i takva se odmah miče iz proizvodnog procesa. U ovom se bazenu nalazi točno 300 000 zdravih ribica.
U mrijestilištu riba provodi pet mjeseci i tek onda prvi put stiže u otvoreno more. Od jajašca do tanjura dug je put. Kako bismo vidjeli uzgoj pod suncem, vozimo do Male Lamjane na otoku Ugljanu, nasuprot mjestu Sali.
Tamo se nalazi uzgajalište kapaciteta dvije i pol tisuće tona. U jednom od kaveza uzgaja se i najnovija riba u ponudi - gof. Zaranjamo kameru kako bismo vidjeli jedini komercijalni uzgoj ove ribe na svijetu. Naraste i do više od 50 kilograma, ali konzumna veličina onih iz uzgoja je do tri kilograma.
Jedini na svijetu uzgajaju i zubaca
"Gof je poznat. Ima svoje zahtjeve. Nije Jadran najbolje mjesto za uzgoj, prvenstveno zbog niskih zimskih temperatura gdje je jako osjetljiv, ali tehnološkim inovacijama smo došli do toga da smo nadomjestili taj nedostatak koji smo imali", ispričao je Dane Desnica, član Uprave Cromarisa za uzgoj i proizvodnju.
Osim gofa, jedini na svijetu uzgajaju i zubaca, kralja riba
kojega je jako teško uzgojiti.
Ako se malo vratimo u povijest, vidimo kako je naša zemlja bila
rasadnik znanja u marikulturi. 1979. postavljen je prvi kavez za
uzgoj brancina na svijetu.
U međuvremenu se kod nas dogodilo svašta, i rat i pljačkaška privatizacija, drugi su nas u svemu prestigli, tako i u marikulturi. No uzgoj morske ribe u Hrvatskoj danas je u velikom porastu i jedna je od rijetkih grana industrije koja neprekidno raste.
Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za statistiku, 103 tvrtke i obrta u Hrvatskoj aktivno se bave morskom akvakulturom, a Cromaris je najveći. Ove godine ciljaju na oko 12 tisuća tona izlova, od čega 85 posto odlazi u izvoz. Svaka industrija, tako i ova, ima i neki utjecaj na okoliš, pa se mora paziti da on bude čim manji.
"Cromaris je najcertificiranija kompanija u industriji. Baš ovaj tjedan smo dobili recertifikaciju u industriji, a nitko kod nas nema da je sve svoje lokacije certificirao po ASC-u. To je jedan standard koji je orijentiran isključivo na zaštitu okoliša i utjecaj na okoliš s uzgojem ribe i sve što radimo u smjeru da pristup zaštiti okoliša bude na najvišoj mogućoj razini. Ovo ne govorim s pozicije da ja vas uvjeravam u to, već vanjski auditori i nadzori potvrđuju ovo što ja vama govorim", priča Desnica.
More više nije kao prije
Kaveze za uzgoj ribe dobro su upoznali i stanovnici Rave. Tvrtke
koje se bave marikulturom izgradile su pogone prema prostornim
planovima i dozvolama koje su im dodijelile lokalne vlasti. Mnogo
ih se nalazi na relativno malom području.
Otok sa stotinjak stalnih stanovnika diči se titulom centra
svijeta. Ali još važnije, diči se svojom prirodom i čistim morem.
Dio stanovnika govori kako more više nije kao prije jer često im
struja donese masne naslage.
Ravljani priznaju, posljednjih je mjeseci, otkako upozoravaju na problem, stanje bolje. Inspekcije i analize dosad nisu pronašle nikakvih odstupanja, pa traže dodatno testiranje kakvoće mora, osobito jer se, kako kažu, pojavila i morska salata koje u čistom moru nema.
Više pogledajte u prilogu Potrage.
