Prolaze kroz crveno, ne puštaju pješake, voze u suprotnom smjeru, divljaju. Oni su velika opasnost na cesti za sve sudionike prometa. Ove nekulturne i opasne vozače snimila je ekipa Potrage, a neke materijale su dobili od HAC-a.
U inspekciju prometne kulture krenuli su nakon što je Ministarstvo unutarnjih poslova potvrdilo da je dovršilo izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojima se postrožavaju kazne, posebno za ponavljače prometnih prekršaja.
„Upravo ti najteži prekršaji - na njih je bačena oštrica što se tiče povećanja novčanih kazni“, rekao je Josip Mataija voditelj Službe za sigurnost prometa na cestama MUP-a.
Za sve ove prekršaje zajedno bi platili kaznu i do 60 tisuća kuna, a neke bi možda dočekalo i do mjesec dana iza rešetaka. Podsjećamo - svi prekršaji koji su spomenuti zabilježeni su nakon svega nekoliko sati vožnje.
„Predviđeno je i povećanje broja negativnih prekršajnih bodova sa 3 na 6 odnosno obavezno se propisuje i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom. Prvi puta na šest mjeseci, drugi puta na 12 mjeseci, a ako treći puta to napravite, onda na 24 mjeseca“, rekao je Josip Mataija.
Uz to kazne koje sada iznose od 5 do 15, povećaju se na iznos od 10 do 20 tisuća kuna. Primjerice za vožnju s više od 1,5 promila.
Te najviše kazne plaćat će se i za ove prekršaje:
„Vožnju pod utjecajem droga, odnosno odbijanje testiranja na drogu, vožnja autocestom zabranjenim smjerom, namjeran prolazak kroz crveno svijetlo, vožnja u naselju brzinom većom od 50 kilometara na sat i vožnja bez vozačke dozvole ili sa zabranom“, rekao je Josip Mataija.
Da je dio tih prekršaja očito svakodnevica određenih vozača uvjerili smo se i sami.
Jasno je zašto MUP želi podići kazne. Za savjet kako pitali smo i Fakultet prometnih znanosti. Profesor Rajko Horvat ne slaže se s percepcijom dijela javnosti koji oštrije sankcije doživljavaju kao način dodatnog cijeđenja građana od strane vlasti.
„Pa nema drakonskih kazni ili onih koje pune proračun ako je to u cilju sigurnosti cestovnog prometa“, izjavio je Rajko Horvat iz Zavoda za cestovni promet Fakulteta prometnih znanosti..
Naglašava kako pojedine europske države imaju puno stože kaznene zakone nego Hrvatska.
„Interesantno je da takvi vozači tamo poštuju propise jer znaju da će ih stići primjerena sankcija“, rekao je Rajko Horvat.
U korist podizanja kazni ide i činjenica da je na cestama ove godine bilo 308 poginulih. Gotovo pedest posto prometnih nesreća sa smrtnom posljedicom ima isti uzrok - preveliku brzinu.
„Tako da upravo i ova mjera - podizanje novčane kazne za prekršaj vožnje preko pedeset kilometara u naseljenom mjestu - je usmjerena na odvraćanje tih vozača od činjenja takvih prekršaja“, kaže Josip Mataija.
Javnost su pak ovog ljeta zgrozile i nesreće koje su skrivili mladi. Poput 20-godišnjeg Marina Kameničkog koji je izgubio nadzor nad svojim Mercedesom vrijednim najmanje pola milijuna kuna pri čemu je život izgubilo dvoje ljudi.
„Mi ćemo sa svoje strane učiniti sve da bi prekinuli ovaj lanac tragičnih vijesti o stradanjima na hrvatskim prometnicama - to je naša odgovornost i od toga mi odustati nećemo“, rekao je Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Iz MUP-a tvrde i kako su pojačali akcije i prisutnost na cestama.
„Iako imamo povoljnije stanje sigurnosti cestovnog prometa odnosno 14 manje stradalih, nismo zadovoljni“, rekao je Josip Mataija.
Upozorava da smo po broju smrtno stradalih u prometu među prve tri države unutar EU. Cilj da do 2020. broj smrtno stradalih godišnje padne na 213, ovim će tempom očito biti teško dostižan. Stoga su promjene Zakona posebno stroge prema jednoj skupini vozača.
„Prijedlog je usmjeren ka recidivistima - onim vozačima i sudionicima u prometu koji nakon jednog, odnosno dva prekršaja, se nisu opametili“, rekao je Rajko Horvat, te nadodao: „…i ukoliko se ne opamete na njih će se promijeniti ta sankcija.“
Javnosti je najkontroverznija ona o oduzimanju vozila. No, iz MUP-a pojašnjavaju kako su na tu mjeru primorani jer oduzimanje vozačke nije spriječilo manijake da se vrate na cestu.
„Odnosno da smo imali i puno prometnih nesreća i to onih teških sa smrtnom posljedicom, koje su izazvali vozači koji u tom trenutku nisu imali vozačku dozvolu, odnosno bila im je oduzeta. Tako da smatramo da ipak ovo oduzimanje vozila će biti način da takve vozače maknemo s ceste“, kazao je Josip Mataija.
Horvat podsjeća da i u sadašnjem kaznenom zakonu postoji mogućnost oduzimanja vozila kao sredstva počinjenja kaznenog dijela
„Prema iskustvima pojedinih država u Europi koje imaju takvu praksu, vozaču se oduzme, sud vrati za tjedan, dva, tri, policija više nije u tome nadležna, ali kad se oduzme vozilo i samo dva dana prekršitelju je dovoljna opomena da se zapita hoće li sutra napraviti takav prekršaj“, rekao je Rajko Horvat.
„Ova mjera je predviđena za one najteže prekršaje za onog vozača koji već ima dvije pravomoćne presude za taj prekršaj. U onom trenutku kada napravi treći prekršaj vozilo se privremeno oduzima do okončanja prekršajnog postupka“, rekao je Josip Mataija.
Posebna priča su i autoceste. Jedan od prijedloga originalno je bio i da se najveća dopuštena brzina na autocestama podigne sa 130 na 140 kilometara na sat. No, Fakultet prometnih znanosti bio je protiv tog prijedloga.
„S obzirom da u zakonu već postoji zakonska tolerancija na brzinu, ali i tolerancija uređaja, građani već sada mogu bez posljedica voziti više od 130 kilometara na sat što nije dobro. Sve što je više od 130 kilometara na sat je opasno s obzirom na prometno - tehničke elemente autocesta“, rekao je Rajko Horvat.
No, HAC bi ionako u dogledno vrijeme trebao uvesti sustav kontrole brzine kretanja koji će potom ustupiti MUP-u na korištenje.
„Sada trenutno na autocesti nemamo fiksnih kamera, što je u planu HAC-a koji mi svakako podržavamo. Ali za sada nadzor brzine na autocestama radimo s onim našim vozilima, tzv. Presretačima“, kazao je Josip Mataija.
Kakav će novi nadzor biti još se ne zna. Iako Srbi tvrde da su mjerenjem brzine prolaska dionice smanjili i brzine i broj nesreća - Horvat je oko uvođenja takvog sustava u Hrvatsku - skeptičan.
„To je imala Italija, sad je i Srbija uvela takav sustav. Međutim mislim da to nije polučilo neke dobre rezultate s obzirom da takvi vozači na određenim dijelovima autoceste mogu postići ogromnu brzinu.. znači nije produktivno, na toj dionici gdje on postiže veliku brzinu od 230 opet se može dogoditi prometna nesreća“, rekao je Rajko Horvat.
Zakonske izmjene i dopune propisuju i obvezni liječnički pregled nakon 67. godine života te snimanje vozačkih ispita. Povećala bi se i kazna za nevezivanje pojasa na tisuću kuna, kao i ona za nepropisan prijevoz djece, dok bi se telefoniranje u vožnji kažnjavalo s 1500 kuna. Kandidata za sve spomenute kazne - ne manjka.
