POTRAGA ISTRAŽUJE / S jedne strane radnici, Crkva i Vlada - s druge poslodavci. Treba li ukinuti rad nedjeljom?

Raditi nedjeljom ili ne? Za trgovkinje KTC-a u Vrbovcu - nema dvojbe.

"Ja mislim da je jako važno da bude slobodna, da se ljudi posvete obitelji i da provedu to neko kvalitetno vrijeme. Jer svi kroz tjedan letimo, djeca su u školi, puno je obaveza, barem bi jedan dan trebao biti takav, miran, u krugu obitelji, u veselju, druženjima. Sigurno", rekla je prodavačica Mihaela Kluković.

• Moguće uvođenje austrijskog modela rada nedjeljom? 'Ne smijemo ugroziti ekonomiju'

Nakon 19 godina rada u trgovini - Mihaela se odnedavno nedjeljama odmara. Jer trgovački lanac KTC tada zatvara svoja vrata.

"Sada se spaja sa Sveta tri kralja pa se tu planira mali izlet s obitelji. Tu je dvoje djece, suprug, tako da malo ćemo se posvetiti tome, a tako bi i trebale izgledati dalje nedjelje. Malo više druženja", rekla je Mihaela.

Njezina kolegica Jasna, trgovkinja s 15-godišnjim iskustvom, zadnje dane stare godine također je provela razmišljajući što će raditi u nadolazećim nedjeljama.

"Treba biti kod kuće sa svojim obiteljima, ima institucija koje si to ne mogu priuštiti, to su neke hitne službe i to, ali neke stvari, neka zanimanja mogu biti, trgovine i ti prodajni centri, to mogu. Mogu ljudi i preko tjedna kupovati, ne trebaju u nedjelju, sve se to može u tjednu riješiti", rekla je prodavačica Jasna Paklan.

Da se u novoj godini radi manje - odlučio je vlasnik Ivan Katavić.

"Oni su zaslužili da imaju nedjelju. Uglavnom, ako ja suosjećam s njima, ako im dajem ruku. Onda će i oni odgovoriti pozitivno, tako i je", rekao je vlasnik trgovačkog lanca KTC Ivan Katavić.

Tvrtka s 1400 zaposlenih, uglavnom u trgovini, tako je među prvima primijenila ono o čemu se dugo govori.

"Koliko sam obilazio te destinacije vani, vidim da nedjeljom ne rade. Ali kod nas bi i noć i dan tražili da bude otvoreno. Ne slažem se, ja sam inače rodom od Imotskoga, moja obitelj radila je u Njemačkoj, znam jako dobro kakav je to težak posao", rekao je Katavić.

Da je to težak posao - prema svemu sudeći, došlo je i do Banskih dvora.

"Ne govorimo samo isključivo o jednoj velikoj i širokoj lepezi rada nedjeljom, govorimo o radu trgovina nedjeljom. Dakle, ingerencija Ministarstva gospodarstva nad zakonom o trgovini apostrofira činjenicu da u ovom trenutku nemamo reguliran proces odnosno rad trgovina nedjeljom", rekao je ministar gospodarstva Dario Horvat.

• Plenkovićeva vreća darova: Evo što nam sve Vlada daruje za 2020.? 'Rasti će plaće, graditi se bolnice...'

Što predlažu - nisu još točno definirali. No ide se u izmjene Zakona o trgovinama, kako bi nedjelje bile neradne. Pritom će, kako sada stvari stoje, poslodavci moći odrediti određeni broj radnih nedjelja. Riječ je o tzv. austrijskom modelu.

"I da, najbliži smo i to mogu potvrditi austrijskom modelu, u ovom trenutku, diskutiramo koliko je to nedjelja koju bi poslodavci mogli definirati kao radne nedjelje, ali ono što nam je prvenstveno i najbitnije dakle u toj korelaciji samih radnika, poslodavaca i nas u Vladi moramo osigurati siguran način kontrole, a da nam onda radnici u te trenutke kada i rade nedjeljom budu adekvatno plaćeni", rekao je Horvat.

Vjeruju da će zakon stupiti na snagu u prvoj polovini 2020.

"Ne bih još konkretno govorio u kojim smjerovima ćemo ići, ali ono što je bitno kod rada nedjeljom da tu budu pokriveni nekakvi svjetonazorski ciljevi, ali isto tako i ekonomski ciljevi. Ne smijemo si dozvoliti da zbog redefiniranja rada nedjeljom ugrozimo na neki način rad nedjeljom ili ne potičemo dovoljno ekonomiju", rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović.

No, upravo to brine suprotstavljenu stranu. Predsjednik Uprave Emmezete tvrdi: 'Ovo je direktan udarac na poslodavce.'

"Nedjelja sama kao prodajni dan nosi više od 15 posto prihoda. Evo možete samo računati koliko bi utjecalo. Ako se i prebaci nešto na druge dana u tjednu, sigurno bi između 5 i 10 posto došlo do smanjenja ukupnih prihoda", rekao je predsjednik uprave Emmezete Slobodan Školnik.

• Veliki trgovački centri protiv neradne nedjelje: 'Ljudi će se okrenuti internet šopingu iz inozemstva!'

S druge strane, pozivajući se na analize Ministarstava financija i gospodarstva, Vlada je izišla s podatkom da je prosječan (dnevni) promet u trgovinama nedjeljom niži za 41-52 posto.

"Kako su te podatke izračunali ne znamo, na što se to odnosi i što se sve uzimalo u obzir, ali ti podaci za jedan veliki dio trgovina ne odgovaraju. Osim toga, ne znamo o tom modelu ništa. Radimo paralelu s Austrijom, a zaboravlja se da Hrvatska danas nažalost nije u gospodarskoj trci s Austrijom nego Bugarskom", rekao je Školnik.

S tim se ne slažu sindikati.

"Mi smo došli do podataka da je nedjelja, po podacima Porezne uprave i po uplati poreza, doista najslabiji dan i da bi se prometi koji se sada ostvaruju nedjeljom, prelili u druge dane u tjednu. To kažu poslodavci koji podupiru ovo inicijativu tako da ne vidim problem da bi to nešto dugoročno ili kratkoročno utjecalo loše na ekonomska kretanja", rekla je predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica Štulić.

"Prema podacima Porezne uprave petak i subota su najudarniji dani i tada se najviše kupuje i prodaje u Hrvatskoj tako da tu ne bi bilo mnogo problema", nadodala je Štulić.

Ovo nije prvi put da se o ovome govori. Nakon Ivice Račana 2004., radne je nedjelje Ukinula i vlada Ive Sanadera.

"Želimo da oni koji rade budu dobro i dostojno plaćeni, ali isto da se svima onima koji žele nedjelju kao dan odmora, kao obiteljski dan i top omogući", izjavila je 2009. bivša potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor.

I tada, baš kao i danas - pritisak na vladajuće vršila je Crkva.

"Kao članovi crkve znamo što za nas znači nedjelja, želimo da vlast što prije to pitanje regulira", izjavio je nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić.

No, nakon što su nedjeljom trgovine zatvorile svoja vrata, na njih je pokucao Ustavni sud.

I srušio cijelu stvar. Tada se govorilo o zgodnom političkom manevru Ive Sanadera koji se time nije zamjerio ni Crkvi ni trgovcima, jer je cijelu stvar prepustio upravo Ustavnom sudu. Pitaje je hoće li sadašnja inicijativa biti drukčija?

"Poslodavci su 2009. pokrenuli Ustavnu tužbu tražeći da su neka njihova prava narušena, sud je to utvrdio i ukinuo te odredbe. Sada u pripremi, treba zakon samo dobro pripremiti i tu nema nikakvih problema", rekla je Štulić.

"Jako je teško vjerovati da će se zakon tako sročiti da bi on mogao proći na Ustavnom sudu. Sigurno da će subjekti koji rade, koji imaju veliki interes u trgovini posegnuti za ocjenom ustavnosti zakona, ako vide elemente koji bi mogli biti u kontradikciji sa Ustavom, jako je teško zamisliti da se neće nekoga diskriminirati, kakvo god rješenje bilo", rekao je Školnik.

Ekonomist Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti tvrdi da bi se rad nedjeljom svakako trebao regulirati.

"To nije ona stara dilema: zabrana države u odnosu na onu poduzetničku tržišnu slobodu. To treba regulirati i partneri se trebaju dogovoriti koja su optimalna rješenja za jednu i drugu stranu", rekao je ekonomski analitičar Luka Brkić.

No, on ne vidi zapreke da se takvo što provede.

"S aspekta kapitala rad nedjeljom ne pokazuje neku baš posebno jaku ekonomsku argumentaciju i činjenicu da bi rekli da je to toliko nužno, poglavito u kontekstu dohodaka koji ostvaruju ljudi u toj djelatnosti", rekao je Brkić.

• Želje političara i građana za Božić: Bolje društvo, manje podjela, funkcioniranje institucija

Kada promišljamo o ovom problemu iz perspektive radnika - odmor je neophodan za zdrav i uravnotežen život.

"Problematično je jer ljudi kada rade nedjeljom, dobiju slobodan dan nekad tijekom tjedna. Ali nama se teško odmarati, ako se drugi ljudi oko nas ne odmaraju. Osim toga, tu je ova priča o balansu radne i obiteljske uloge. Vi se možete odmarati tijekom tjedna, ali vaš supružnik, ili partner ili djeca tijekom tjedna nisu prisutni", rekao je profesor psihologije Zvonimir Galić.

Profesor psihologije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Zvonimir Galić, pritom dodaje da se ovu raspravu mora promatrati kroz prizmu iseljavanja. Imamo manje radnika i to zapravo tjera tržište da uvjeti budu bolji.

"Mi smo napravili jedno veliko istraživanje u kojem smo uspjeli ispitati jedno 1126 ljudi koji su iselili nakon ulaska u EU. Nas je zanimalo kako je njima na radnim mjestima. Imali smo sreću što smo imali usporedne podatke s hrvatskim radnicima. A ono što je nama bilo posebno interesantno, pokazalo se da ljudi koji rade vani, u usporedbi s ljudima koji rade u Hrvatskoj, doživljavaju manji stres na svojim radnim mjestima, rjeđe rade vikendima i lakše balansiraju privatno i poslovno", rekao je Galić.

"Vani smo radili, nikada se nedjeljom nije radilo, nikad"

Ne možemo tvrditi da se s time svi slažu, no one koje smo mi pitali - misle da nedjelja nije dan za rad.

"Sačuvaj bože, ne! Vani smo radili, nikada se nedjeljom nije radilo, nikad", rekli su Mile i Verica iz Zagreba.

"Definitivno jer previše brzo živimo i nemamo vremena posvetiti se bitnijim stvarima od karijere", rekla je Valentina iz Zagreba.

"Ja mislim da bi trebale biti slobodno  da ljudi budu u sklopu svoje obitelji i da uživaju", rekla je Anđelka iz Zagreba.

No, ne treba zaboraviti da se nalazimo u izbornoj godini, onoj tradicionalno rezerviranoj za lažna obećanja i populističkepolitike. Također, svaki pokušaj regulacije rada nedjeljom zasad je neslavno propao. No, istina je da radnika nema dovoljno, pa bi, ako ništa, to mogla biti dobra podloga za ostvarivanje većih prava.