odluka i dalje stagnira! / 'To je izolacija': roditelji autističnog dječaka bore se za pravo svog djeteta na školovanje

Roditelji su osmogodišnjaka u ponedjeljak u školu doveli u pratnji odvjetnika jer su obaviješteni da će se morati prebacati u drugu školu s posebnim odjeljenjem

10.5.2018.
20:00
VOYO logo

Kao i svi roditelji za svoje dijete žele sve najbolje. Zbog toga se Dražen i Zlatka već godinu dana bore za pravo svog osmogodišnjeg sina s autizmom na školovanje. Nisu odustali kada  im je lani rečeno da će mu odgoditi polazak u školu na godinu dana, a ni kada su ga potom htjeli upisati u drugu školu od one koju su roditelji odabrali.

Rekli su ne sustavu i kada su u ponedjeljak s odvjetnicima došli na nastavu nakon obavijesti da će im dijete prebaciti u poseban razred  druge škole. Ali, slučaj je na Upravnom sudu i nitko ne zna što će biti najesen kada osmogodišnjak treba krenuti u drugi razred.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Obitelj, odvjetnici i aktivisti. Neobična i netko bi možda rekao - nepotrebna svita za jedan običan odlazak u školu. No, svi oni žele znati jedno: hoće li 8-godišnji dječak, baš kao i svaki dan, moći sjesti u klupe Osnovne škole Frana Krste Frankopana. Jer od petka je, kažu roditelji, to neizvjesno.

“Došli smo zajedno, dočekala nas je tajnica, ne znam točno njezino ime. Rekla mi da je došlo riješenje o ostvarenim uvjetima za prelazak u Osnovnu školu Ive Andrića, i da od 7.5. Mateo više nije učenik ove škole. Ja sam rekao izvolite to vratiti nazad”, kazao je Dražen, otac.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Identitet maloljetnog dječaka je zaštićen pa mu nećemo otkrivati ime. Ima autizam i već gotovo godinu dana roditelji se bore da ga se ne smjesti u posebno odjeljenje, već u razred s vršnjacima.

“Po meni je to izolacija djeteta, po meni je to čupanje iz okoline kojoj on pripada, kojoj se on prilagodio i stavljanje u neku sredinu koja je udaljena 20 km od mjesta stanovanja. Ovo škola pripada nama, mi smo dio ovog kvarta i naša djeca imaju pravo ići u školu po mjestu stanovanja”, rekla je Zlatka, majka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Isto misle i ostali ljudi koji su se, baš zato, okupili i podržali ovu obitelj.

“Mislila sam da se apsolutno u Hrvatskoj tako što nemože događati, pogotovo kad su u Hrvatskoj svima puna usta djece”, kazala je Mirjana, baka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

A kako bi zaštitili svoje dijete - roditelji su angažirali čak dvoje odvjetnika.

“Dijete s autizmom, dakle poremećajem iz autističkog spektra, s odličnim i briljantnim ocjenama i briljantnim vladanjem završava redovito prvi razred osnovne škole. I sada, mjesec dana prije kraja, doviđenja”, rekla je Ljubica Matijević Vrsaljko, odvjetnica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No, ovaj put priča je imala sretan obrat. Dječak je, bez problema, došao u školu. Ravnateljica nas je uvjerila: to će moći i dalje, do kraja godine.

“Naravno, pa ni u jednom trenu nije bilo sporno da ne bi mogao. Znači on može završiti školsku godinu bez prekida bilo kakvog u nastavi...”, kazala je Jadranka Bjelica, ravnateljica OŠ Frana Krste Frankopana Zagreb.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

A priča je počela prošlog svibnja. Nakon što mu je polazak u školu odogođen za godinu dana - roditelji su sa sinom otišli na testiranje. Školsko povjerenstvo je odlučilo - dječak mora u posebno razredno odjeljenje. Na to su se žalili.

“Prvim rješenjem, onim od 20.6., povratak nazad u Slavu Raškaj. Da se razumijemo, ja stručnjake iz Slave Raškaj izuzetno cijenim, ali stručnjaci iz Slave Raškaj su rekli: dajmo priliku, on ima kapacitet za redovitu školu, uz asistenta. I to su napisali…” , rekao je Dražen.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dakle, htjeli su ga vratiti u Centar za odgoj i obrazovanje "Slava Raškaj" u kojem je odradio predškolski program. Zato su se i na ovo mišljenje žalili - Ministarstvu obrazovanja. No, odgovor nisu dobili, a došao je početak školske godine.

“Mi smo 4.9. došli u školu na preporuku pravobraniteljice, mi nismo imali niti udžbenike, niti uniformu. Morali smo se pobrinuti sami za udžbenike, sami za uniformu. Za asistenticu u nastavi, koja nam također nije bila osigurana. I na taj način krenuti u školu”, ispričala je Zlatka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon što je nastava već počela -  6. rujna prošle godine, stiglo je rješenje Ministarstva obrazovanja. Dječaka su htjeli poslati u posebni razredni odjel u drugu školu Grigora Viteza, jer su utvrdili da takve uvjete škola Frana Krste Frankopana - nema.

“Cijelo vrijeme se s dijetetom igra ping pong, a s roditeljima se postupa kako s kakvim marionetama. Prelazak u drugu školu za dijete bi značio šok”, kazala je Zlatka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zato su se i na tu odluku žalili. U međuvremenu, dječak je bio na nastavi, a s njim je radila i asistentica Tea Nađ. I to po redovitom programu, bez individualiziranog pristupa, jer su u školi rekli da nemaju pravomoćno rješenje prema kojem bi mogli osmisliti program.

“Stvarno jako dobro napreduje, trudi se, ponekad znam ostati u šoku koliko je on zapravo napredovao i koliko je uspio napraviti. Ja ne znam odakle mu snage to svo gradivo savladati”, rekla je Tea Nađ, asistentica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ne samo da svladava gradivo, kaže Tea, nego se sjajno slaže i s ostalom djecom.

“Zapravo, ja sam  asistentica, oni su moji asistenti, oni zapravo meni pomažu. Kako imamo slikovni raspored, oni dođu nakon sata, prolaze taj raspored s njim, uključuju ga u igre. Jer su shvatili kako dobiti odgovor, kako dobiti neku reakciju, kako ga uključiti u igru. I zapravo ta djeca su mali terapeuti koji meni pomažu u svemu tome”, ispričala je Tea Nađ.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Da bi ovakva inkluzija trebala biti primjer - misli i zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom. I baš zato joj nema smisla posebno razredno odjeljenje.

“To posebno razredno odjeljenje, odnosno primjena članka 5 stavka 5 Pravilnika o Odgoju i obrazovanju primjenjuju se tada kada je djetetovo ponašanje i funkcioniranje ugrožavajuće za dijete ili za drugu djecu. Zapravo to rješenje da bi on trebao biti u posebnom razrednom odjelu se temelji na tome da je on agresivan prema sebi ili drugoj djeci. Mi iz dokumentacije nismo isčitali da postoji bilo koji oblik takvog ponašanja”, kazala je Mira Pekeč Knežević, zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

A onda je, već debelo u novoj školskoj godini, 12. listopada 2017. stiglo konačno, pravomoćno, rješenje Ministarstva obrazovanja.

“Određena mu je škola Ivo Andrić, do formiranja tog odjela, dok se ne steknu ti uvjeti u Ivi Andriću, koja je udaljena 20-ak km, to je negdje prema Buzinu. I na to nismo pristali, gospođa Vrsaljko je napravila upravnu tužbu”, rekao je Dražen.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ne bi nastavili inzistirati, ponavlja otac, da od čak četiri institucije nisu dobili drukčije mišljenje.

“Ja se samo borim za svoje dijete, samo tražim da ide u školu koju pripada. Ja sam razuman čovjek, da smo sjeli, da je Ministratsvo odredilo: ne neće ići tamo, ide u Dobriša Cesarić ili Petar Preradović, pa mi bi to prihvatili. Da je jedan od ta 4 stručnjaka bio negativan, ja ga ne bi upisao”, kazao je Dražen.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U svemu je zanimljivo da je Ministarstvo obrazovanja donijelo pravomoćno rješenje prema kojem dijete treba ići u školu, koja baš kao ni Fran Krsto Frankopan ne ispunjava njihove uvjete.

“Mi smo dobili rješenje za poseban odjel u školi Ivo Andrića, međutim taj odjel nije formiran, on se tek treba formirati i mi smo dalje, do formiranja tog odjela u školi Fran Krsto Frankopan”, kazala je Zlatka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I time se vraćamo na početak priče i ovog ponedjeljka - dana kojeg su se roditelji bojali. Vijest da su ostvareni uvjeti za prelazak u drugu školu bila je, kaže ravnateljica, samo obavijest.

“Dakle, dijete i dalje ide u školu, samo je obavijest došla da je otvoren taj odjel u koji po pravomoćnom rješenju treba ići. Nisam sigurna što to znači, ja sam trebala obavijestiti roditelje da je odjel otvoren, sada je na njima što žele učiniti”, kazala je Jadranka Bjelica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

A oni žele da im sin ide u školu u kojoj je prihvaćen i uspješan i nastavit će se za to boriti. I to na  Upravnom sudu gdje su podnijeli žalbu protiv rješenja ministarstva obrazovanja da dječak ide u drugu školu.

No, i oko upisa ove godine ima prijepora. Roditelji tvrde da je njihov sin oko mjesec dana u školu dolazio, a da u nju nije bio upisan.

“To je bilo ilegalno, praktički on nije postojao”, rekao je Dražen.

Njihovu priču potvrđuje i asistentica Tea.

“Dječak nije bio upisan od prvog dana. Prvih mjesec dana smo išli u školu ilegalno, ajmo to tako reći. I tek je onda od 10 mjeseca upisan. Tu sam informaciju dobila od učiteljice”, kazala je Tea Nađ.

To se dogodilo jer nisu bili na redovitom upisu, ali su u školu upisani 4. rujna - uvjerava ravnateljica. Grad koji je osnivač škole, pak, tvrdi drukčije.

“Datum upisa učenika u 1. razred Osnovne škole Frana Krste Frankopana je 01. rujna 2017. godine.”

Ministarstvo ne želi reći.

“S obzirom da je riječ o maloljetnom učeniku i da je u tijeku sudski postupak, detalje nismo u mogućnosti iznositi.”

Nisu htjeli ni komentirati odluke svojih povjerenstava koje su suprotne mišljenju dječakovih liječnika. Također, Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom zatražio je od Agencije za odgoj i obrazovanje, te Ministarstva - da se cijeli ovaj slučaj istraži.

“Nama je Agencija odgovorila da, obzirom da je drugostupanjski postupak u tijeku, da se oni ne mogu se miješati u rad Ministarstva, ali su tada preložili, napisali da je nadležna Prosvjetna inspekcija. Mi smo zatražili i nadzor i nismo još dobili njihov odgovor”, kazala je Mira Pekeč Knežević, zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom.

Nama su rekli da nisu pronašli nikakve nepravilnosti. Ovakve odluke institucija, smatraju u Udruzi Sjena, svode se samo na to da se drukčiji smjeste na jedno mjesto.

“To nazivamo "punkt" za djecu s teškoćama u razvoju gdje ih stavljaju u posebno sa sličnim ili približnim dijagnozama i gdje se djeca školuju po posebnim programima. Mislim da je sada već Grigor Vitez škola koja puca po šavovima što se tiče te naše dječice. Smatramo da naša djece imaju pravo na redovno školstvo, redovne razrede, imaju pravo biti sa svojim vršnjacima, u mjestima gdje oni odrastaju. Tako da ovo je jedan vid segregacije i dikriminacije”, rekla je Suzana Došen Rešetar, Udruga obitelji djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom "Sjena".

Jer u ovom slučaju očito nisu poslušani stručnjaci koji su s djetetom radili.

“Mislim da se vjera treba dati rehabilitatorima i stručnjacima koji dijete najbolje poznaju. I mislimo da ako je dijete radio s nekim nekoliko godina i pratio ga u razvoju, mislimo da njegovo mišljenje i ocjena trebaju biti vjerodostojni”, kazala je Došen Rešetar.

Također, iako škola nije trebala osigUrati individulazirani pristup jer je postupak  u tijeku, ta formalnost ih nije smjela zaUstaviti - misle u Uredu pravobraniteljice.

“Škole inače uvijek kažu: ako nemamo rješenje, dokumentaciju, onda mi ne možemo izraditi program, ali mi mislimo da na temelju praćenja  djeteta, svakodnevnog rada s djetetom, da se može i mora izraditi individualni program obrazovanja”, rekla je Pekeč Knežević.

Dakle, dijete zasad nastavlja ići u školu u koju je išlo od rujna.

“Želimo vjerovati da će se to zaista i ostvariti. Ali molim vas da nas i dalje pratite i da vi pratite hoće li se to realizirati. Ili će nama trasa biti svaki tjedan prije kraja školske godine na ovakav način utrasirana. Dopis, mail, idete tamo, selite se tamo, vaše dijete ne pripada ovdje itd”, kazala je Zlatka.

No, iz ravnateljičinih riječi može se naslutiti da i se i dalje se ne zna što će biti na jesen. 

“To ne znam. Radi se o Zakonima i pravilima RH. Ako je nešto pravomoćno, vodi se postupak, znate da kada je postupak u tijeku da to treba završiti”, rekla je Bjelica.

Jer Upravni sud može odlučiti ponovno dječaka staviti u posebno razredno odjeljenje.

“Mi samo želimo da dijete ostane u školi na koju se prilagodilo, da ostane s prijateljima i da se nastavimo i dalje boriti s problemima koje današnje školstvo djeci s poteškoćama pruža”, kazala je Zlatka.

“Za sebe nemam energije, ali za dijete, dok god dišem. Dok god dišem, za svoje dijete ću se boriti”, rekao je Dražen, otac.

Ako je suditi prema dosadašnjim iskustvima - toga će sigurno još biti. No, ovi roditelji su spremni na sve.

“Mi smo odgovorni za razvoj mlade osobe i mi moramo na specifičan način tome pristupiti. Dakle, dati sve od sebe, ali u tom slučaju dobivamo sve natrag. Mi ne stajemo. Znamo da smo na ispravnom putu i ne stajemo”, rekla je Zlatka, majka.

Jer očito je to jedini način da se u ovoj državi bilo što napravi. Podsjećamo, ovo je glavni grad zemlje članice Europske unije, 2018. je godina.

>>> Sve priče iz Potrage možete pratiti i na njihovoj službenoj Facebook stranici Potraga. 

Toma
hABAZIN VS. mAGYAR
Versailles
Senorita 89
Brak na prvu
default_cta
Samit
Još jedna runda
Hell's kitchen
Ljubavna zamka
Pevačica
default_cta
Nado
Otok iskušenja
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Cijena strasti
default_cta
VOYO logo