GEOTERMALNO BLAGO / Za 10 godina više od milijardu kuna prihoda! Potraga istražuje zašto je država geotermalne izvore dala privatnicima uz obilne subvencije i basnoslovne zarade

Dragan Jurilj suvlasnik je i direktor elektrane u Velikoj Cigleni koja proizvodi više od 70 milijuna kWh godišnje. Direktor i suvlasnik tvrtke Geoen svoj prvi milijun zaradio je iz ugostiteljstva, kada je prodao sve svoje koktel barove.

Počeo je s koktel barovima, gostuje često na stranicama lifestyle kronika, ponekad i crnih. Portali su tako zabilježili da je prošlog ljeta odmor proveo na Maldivima. Ne bismo vas zamarali privatnim odmorima imućnijih i poznatih, da taj odmor na egzotičnoj destinaciji nema veze s vašim privatnim računima. Na svakom računu za struju - od svakih 10,5 lipa po kWh koji plaćamo za obnovljive izvore energije, već treću godinu za redom dio odlazi na račun prve geotermalne elektrane.

2019. isplaćeno je 102 milijuna, prošle 120. Tako je tvrtka Geoen u prvoj godini proizvodnje imala neto dobit od 54 milijuna, dok će po našim izračunima neto dobit za prošlu iznositi oko 70.

OPASNE ZAMKE /

I prije su ih napadali letvama, a sada ih pokušavaju ubiti. Za Potragu govori mladić koji je ozlijeđen nakon što je motociklom naletio na privezanu sajlu

OPASNE ZAMKE /

I prije su ih napadali letvama, a sada ih pokušavaju ubiti. Za Potragu govori mladić koji je ozlijeđen nakon što je motociklom naletio na privezanu sajlu

"Mi imamo kredit na deset godina koji moramo otplaćivati i rata kredita iznosi oko 30 milijuna kuna, i ako uzmete da je 53-54 milijuna bila dobit, odbijete 23 kn milijuna kuna gubitke iz prethodnog razdoblja, i onda još odbijete ratu kredita, dobit ćete sveg par milijuna kuna da vas ostane stvarno u blagajni", rekao je Jurilj. 

Financijsku konstrukciju zatvorio je najprije s turskim partnerima s kojima se sada na sudu spori.

"Tim se kreditima financirala izgradnja. Znači sve zajedno je investicija oko 460 milijuna kuna", otkrio je.

Prosječna cijena električne energije za ovu regiju na burzi prošle godine bila je oko 40 eura po MWh. Prosječna poticajna cijena hrvatskih obnovljivaca ja 120 eura po MWh. Geoterrmalna energija otkupljuje se po puno višoj cijeni od 208 eura.

"Da vi imate odnos dobiti u odnosu na prihode iznad 50 posto, pazite to vam inače imaju valjda kockarnice i kladionice, i takva vrsta djelatnosti. Mi moramo svesti to u normalne razmjere", rekla je Sandra Benčić (Možemo!), saborska zastupnica.

GLAZBENA INDUSTRIJA NA APARATIMA /

Nekad su svirali, danas fotografiraju, voze taksije, rade u skladištima: Potraga istražuje što rade oni koji su živjeli od glazbe

GLAZBENA INDUSTRIJA NA APARATIMA /

Nekad su svirali, danas fotografiraju, voze taksije, rade u skladištima: Potraga istražuje što rade oni koji su živjeli od glazbe

Nastavi li rasti kroz sljedećih 10 godina koliko još ima zajamčeni otkup struje po povlaštenim cijenama - konačan račun će biti izuzetno visok.

Prihod u deset godina, više je od milijardu kuna.

Poslovni pokazatelji za tvrtku Geoen više su nego dobri. Od deset subjekta koji proizvode električnu energiju probio se na peto mjesto po ukupnim prihodima. Po zaradi prije kamata i poreza na drugom su mjestu.

Na upit novinarka nemate vi dovoljno novca, mi vam plaćamo to odogovrio je: "Ne, ne, za realizaciju projekta i investiciju. Poslije za povrat investicije se to plaća iz hrvatskih kućanstava, točno, i na kraju će profitirati jer vijek ovakvih elektrana može biti i do 60 godina. Baš sam našao neke primjere u Italiji, Americi".

" Sad hrvatska kućanstva izdvajaju određen novac za poticaje i ulaganje, međutim jednom kad se investicija vrati, onda ta proizvodnja električne energije iz ovog resursa će biti vrlo konkurentna", objasnio Jurilj.

SKUPA BORBA S BOLEŠĆU /

Od bolova doslovno pada u nesvijest, a cijena lijeka koji joj pomaže porasla nevjerojatnih 350 posto! Potraga donosi kako živi Anja i ostali oboljeli od rijetkih bolesti

SKUPA BORBA S BOLEŠĆU /

Od bolova doslovno pada u nesvijest, a cijena lijeka koji joj pomaže porasla nevjerojatnih 350 posto! Potraga donosi kako živi Anja i ostali oboljeli od rijetkih bolesti

Priča je krenula prije 15 godina kad su braća Jurilj osnovali tvrtku Geoen.

"Preuzeli ime nacionalnog programa iskorištavanja geotermalne energije koji se zvao GEOEN, to je Vlada imala takav program. Onda sve ostalo je povijest", ispričao je. No u toj povijesti ima nekih nejasnih detalja. HERA, Hrvatska energetska regulatorna agencija od 2009. je, na zahtjev investitora - čak četiri puta produžila prethodnu povlaštenost, a po posljednjoj odluci dala povlaštenost na 25 godina. U studenom 2015. daju rješenje o povlaštenosti za projekt dvostruko veće snage od prvotno prijavljenog!

"Međutim kad smo testirali još jednom te bušotine, ispostavilo se da je to veći potencijal od 5MW, ispostavilo se da je to potencijal od 10 i 15 MW", rekao je Jurilj.

U isto vrijeme HROTE, Hrvatski operator električne energije dodaje aneks osnovnom Ugovoru iz 2012. s dvostruko većom količinom struje. U ovom novom dokumentu mijenja se i ime postrojenja, lokacija gradnje i povećava planirana snaga. Jedino što je ostalo isto je ugovorena cijena – 1,26 kuna po kWh.

"Nije se tu izlazilo u nikakav susret", objasnio je.

HROTE 2015. svih 10 MW ugovara po cijeni iz osnovnog ugovora od 1,26 kn po tarifnom modelu iz 2007. koji je prestao vrijediti 2012. Međutim 2015., kada se potpisuje aneks ugovora, cijena je bila 53 lipe. Razlika je 73 lipe po kWh. Za bivšeg ministara gospodarstva to je neobično.

"Netko je svojim potpisom u HROTE-u iz studenog 2015. omogućio da se poveća snaga toga postrojenja sa 4,71 MW na 10 MW, a ugovorena je ista cijena po tarifi koja je istekla davno prije. Znači tarifa koja je istekla 2012. ugovorena je 2015. ovim aneksom", rekao je Tomislav Panenić, bivši ministar gospodarstva.

HROTE nam odgovara: U trenutku sklapanja osnovnog ugovora predmetno postrojenje je pripadalo tipu postrojenja za koje prema Tarifnom sustavu iz 2007. nije bilo predviđeno ograničenje instalirane snage.

A ako projekt i doživi brojne promjene, pojašnjavaju - ostaje cijena iz osnovnog ugovora.
Sve se to dogodilo u mandatu HNS-ova ministra Ivana Vrdoljaka, a njegov nasljednik ne misli da je riječ o sivoj zoni.

"Ja ne bih ovo nazvao sivom zonom, svi mi poznamo jako dobro što je siva zona. Ovdje se radi o nepripadajućoj koristi koju je netko omogućio, ali evo mi imamo tijela koja će nadam se istražiti" rekao je Panenić, bivši ministar gospodarstva.

HROTE je 2019. izračunao cijenu od 1,57 kn/kWh, a ona ugovorena 2015. i kako kažu zakonski maksimalna je bila 1,2 kn/kWh. Cijena struje iz geotermalnih izvora tako je zbog indeksacije potrošačkih cijena narasla za nevjerojatnih 25 posto.

"1,6 kuna po kWh. Slažem se da je ta cijena iz današnje perspektive ako gledamo visoka, ako gledate samo obračun prihoda po prodaji električne energije, međutim ako gledamo u prošlost kad je taj projekt trebalo pokrenuti, ta je cijena u početku bila motivator za smanjenje rizika tog projekta", ispričao je Goran Pavlović, član Uprave Geoena.

Goran Pavlović, suvlasnik Geoena i vlasnik tvrtke Eco Consult koji je već 15 godina u biznisu s obnovljivim izvorima energije dodaje:

"Kad je projekt realiziran, kad funkcionira onda je lako kritizirati takav sustav kako je nepravedan, kako nije dobar", ispričao je Pavlović 
Jurilj kaže da nije bio povlašten kad je dobio povlaštenu cijenu.

"Ja pratim svaki detalj, sve ispunjavam i naravno da nemam problema, zašto bih imao problema?", rekao je Jurilj.

Nije jasno prati li Jurilj administraciju ili državna administracija prati njega? Po novom Zakonu o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika natječaje za geotermalne bušotine provodi Agencija za ugljikovodike. Nakon što je Agencija raspodijelila većinu istražnih i eksploatacijskih polja za naftu i plin, ministar Ćorić je i geotermalna polja predao u nadležnost te agencije.

"Panonski prostor Hrvatske je karakteriziran vrlo visokim termalnim gradijentom, znači da je on 60 posto veći od europskog prosjeka", rekao je Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike.

Na zadnjem natječaju prošle godine ponudili su četiri istražna prostora. Ravnatelj Agencije kaže da je radom prve energane zadovoljan.
"To je dokaz da se iz našeg podzemlja može proizvoditi struja, a samo da kažem da je ta energana dala u svibnju prošle godine više struje nego svi instalirani solarni kapaciteti", naglasio je Krpan.

Ušli smo u sobu s podacima Agencije za ugljikovodike. U njoj nema interneta, mobitel morate deponirati, ne smijete snimati podatke na USB. U običnoj sobi s nekoliko računala nalaze se milijune vrijedni podaci o bušotinama koje je nekada istražila INA Naftaplin. Tu zainteresirani investitori nalaze informacije o prirodnom bogatstvu i ležištima geotermalne vode. U prosincu prošle godine više se nije mogao naći slobodan termin za pristup, dok je ovaj siječanj bio unaprijed rasprodan.

"Želimo prerasti i u operativni dio, biti sposobni provoditi u ime Republike Hrvatske istražne radove kako bi budućim investitorima deriskirali taj geotermalni postojeći potencijal", poručio je Krpan. dodavši da je geotermalna energija za razliku od solara i vjetra, karakterizirana visokim inicijalnim kapitalnim ulaganjima.

Jurilj je pak već osvojio atraktivne koncesije. Dobio je ležište geotermalne vode u Babinoj Gredi, Legrad 1, a na natječaju za bogato nalazište Slatina 2 s tvrtkom s jednim zaposlenim pobijedio je INU.

Na upit može li se zaključiti onda da ste vi vladari geotermalnih polja u Hrvatskoj Jurilj je poručio: "Ma neću reći vladar, ali nadam se da ako realiziram još ove dvije investicije i ako budem imao sreće da geotermalni potencijal bude izdašan i povoljan za realizaciju ovakve investicije, onda da, mogli bi razgovarati o tome".

No, razgovarati treba prije svega i o rekordnim tarifama. U dvije godine isplata novca za obnovljive izvore energije narasla je za čak 862 milijuna kuna!

"Jedan od ključnih problema pristupu izgradnje infrastrukture za obnovljive izvore energije je što smo veći dio toga prepustili privatnim proizvođačima i tržištu dok nismo dovoljno ulagali u javnu infrastrukturu i tzv. građansku energetiku", rekla je Benčić-

Domaći tarifni sustav s visokim poticajnim cijenama zabetoniran je 2007., iako stručnjaci s kojima smo razgovarali kažu da su te cijene određene od oka bez prave metodologije. Hrvatska je, govori se, snažno krenula u zelenu tranziciju, zasada su najzeleniji dolari na nečijim računima.