Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije preko medija
preporučuje građanima iz čijih se kuća i dvorišta povukla voda,
da što prije počnu s mjerama "asanacije".
Epidemiolozi ujedno preporučuju mjere osobne higijene i čišćenja
stambenih prostorija i okućnica kako bi se ljudi zaštitili od
zaraznih bolesti.
Voditeljica karlovačke Službe za epidemiologiju Biserka
Hranilović izjavila je za Hinu kako je riječ o mjerama
koje se podsjednako trebaju provesti u svim poplavljenim
krajevima u Hrvatskoj jer je to jamstvo za suzbijanje moguće
epidemije i većeg broja bolesti.
Potrebno je da građani iz kuća i stanova mehanički uklone i
očiste naplavine, mulj i otpad te da nakon toga sve operu vodom i
deterdžentima.
Vezano za osobnu higijenu, potrebno je češto prati ruke sapunom i
zdravstveno ispravnom vodom u kojoj, po mogućnosti, ima i
dezinfekcijskih sredstava.
Ako se pojave znakovi crijevnih zaraznih bolesti praćenih
povišenom tjelesnom temperaturom, povraćanjem, proljevom i
bolovima u trbuhu, treba se odmah javiti izabranom liječniku,
rekla je Hranilović.
U slučaju ozljeda, potrebno je da se za ranu pobrine liječnik te
da se obavi cijepljenje protiv tetanusa, a jako je važno da se za
uginule životinje pobrine u dogovoru s ovlaštenim veterinarskim
inspekcijskim službama.
Nakon čišćenja kuća, završna dezinfekcija podova i ostalih
površina može se provesti uobičajenim dezinficijensima za
kućanstva, a preporučuje se u vodu staviti klorni preparat IZOSAN
ili slično sredstvo te pročitati upute za uporabu i pridržavati
ih se.
Bilo bi dobro da obitelji koje imaju septičke jame saniraju tlo
klornim vapnom ako su se one izlile, a bilo bi dobro i da se one
isperu. Obitelji koje imaju bunare trebaju odstraniti prvi sloj
zemlje i nadomjestiti ga nabijanjem sloja gline. Oko bunara treba
popraviti oštećene zidove kako bi se spriječilo njihovo punjenje
otpadnim površinskim vodama.
Da bi voda u bunarima sigurno bila zdrava, iz njih treba
ispumpati svu vodu, a zidove iščetkati otopinom dezinficijensa
(npr. na bazi klora) pripremljenom prema uputi proizvođača.
Kada se bunar ponovno napuni podzemnom vodom, treba provesti
postupak hiperkloriranja uz nadzor stručnjaka Zavoda za javno
zdravstvo i uz sudjelovanje lokalnih vatrogasnih službi, Crvenoga
križa ili DUZS-a, rekla je dr. Hranilović. Preporučuje da se pri
radu s granulatom ili otopinama klora rabi zaštitna odjeća,
maska, gumene čizme i gumene ili plastične rukavice.
Epidemiolozi ujedno preporučuju mjere osobne higijene i čišćenja stambenih prostorija i okućnica kako bi se ljudi zaštitili od zaraznih bolesti.
