Baš kao što se pod nebom legendarne TV serije našlo mjesta za najživopisnije likove i uzbudljive pothvate, tako se i Slavonija i Baranja gostima otvaraju kao regija nezaboravnih i raznolikih doživljaja. Kod nas pritom, za razliku od svijeta televizijskih “Divljih svinja”, glavu nećete nositi u torbi nego na ramenu, spremnu za uživanje. Posebice u onome u čemu smo najjači.
Izvor: Mario Romulić i Dražen Stojčić
Domaću gastronomiju, oplemenjenu ekološkim uzgojem namirnica i umijećem pripreme koje spaja najbolje od tradicijskog i suvremenog kulinarstva, mnogi smatraju vrhuncem slavonsko-baranjskog turizma. U biranom gastronomskom društvu sve istaknutije mjesto zauzima i crna slavonska svinja, autohtona pasmina naše regije. Sve u vezi s njom posebna je priča. Od prizora uzgoja na otvorenim poplavnim pašnjacima do uživanja u njenim krajnjim prerađevinama – vrhunskom mesu i suhomesnatim delicijama. Na svom putu od zeleno-plavo-smeđeg mozaika polja do šarenog i mirisnog slavonsko-baranjskog stola, popularna “fajferica” simbol je ekološkog uzgoja hrane, održivog suživota čovjeka i prirode te vrhunske slow food gastronomije.
Izvor: Mario Romulić i Dražen Stojčić
Osim izuzetnog eko-gastronomskog iskustva, crna slavonska svinja je i kulturni fenomen. Priča o njenom nastanku pripovijest je o slavonsko-baranjskoj povijesti. O tome kako je plodna ravnica, među mnogim drugima, privukla i doseljeničku obitelj Pfeiffer. Njen najzaslužniji predstavnik, Karl Leopold (1834-1913), na svojim je posjedima oko Osijeka stvorio i ono kroz što će ostati upamćen do danas – otporniju, mesnatiju i kvalitetniju pasminu tradicionalne slavonske svinje. Desetljećima najraširenija, pa potom desetljećima gotovo posve zaboravljena, pasmina “fajferice” danas se ponovno vraća. U kom smjeru ide? Nećemo pogriješiti ako kažemo – prema gastronomskom panteonu.
Kulenove seke
Izvor: Mario Romulić i Dražen Stojčić
