Više od pet sati trajali su pregovori ruske i ukrajinske strane u bjeloruskom Gomelju, a za to vrijeme na svim frontovima borbe su vođene istim tempom.
Delegacije se vraćaju u Kijev i Moskvu, a u prvim reakcijama tek je stigla najava nove runde razgovora.
Istodobno, nakon što je Europska unija najavila vojnu pomoć Ukrajini, predsjednik Zelenski potpisao je hitan zahtjev za ulazak njegove zemlje u članstvo.
U studiju RTL-a Danas najnovija događanja vezana uz rusku invaziju Ukrajine komentirao je stručnjak za geopolitiku Vlatko Cvrtila.
Korak naprijed?
Od pregovora se i nije puno očekivalo, ali ipak su izaslanstva sjela za zajednički stol, ali Cvrtila kaže da je začuđujuće da je do pregovora uopće došlo nakon samo nekoliko danja ratnog stanja. "Na početku nisu bile poznate pozicije Rusije koje je tek kasnije Putin jasno izrazio. Ukrajina je rekla svoje, najprije kraj paljbe, a onda pregovori. Putin je ponovio svoje stare sigurnosne zahtjeve koji su u ovom trenutku neprovedivi", kaže Cvrtila.
Geopolitički stručnjak smatra da će se pregovori nastaviti već u ovom tjednu, ali i rat.
"Svaki rat drugačije završava. Ili porazom branitelja ili agresora ili kroz dogovore tj. mirovno rješenje. U ovome trenutku ni jedno ni drugo ni treće nije na vidiku", objašnjava Cvrtila.
Je li Zapad nakon početne suzdržanosti ipak ispravno reagirao
Kada se gledalo zadnjih nekoliko tjedana stvarno je bilo nevjerojatno da će netko pokrenuti ovakav tip rata zato je to bio veliki šok, ističe Cvrtila, ponajviše za Zapad i Europsku uniju.
Sankcije za Rusiju koje su prvotno donesene nisu bile prestroge, no nakon 24 sata donesene su znatno strože sankcije, a već danas imamo zabrane koje, neki analitičari nisu nikada mislili da su uopće moguće.
Putin je očito podcijenio zapadne sile, tvrdi Cvrtila i dodaje da Europska unija nikada nije bila onaj politički akter koji je bio ujedinjeni i čvrstoga stava sada ne samo da je učinila ekonomske sankcije nego je i po prvi put pruža izravnu vojnu pomoć i jedna neutralna Švedska.
Atomsko naoružanje
"Putin je uveo u priču atomsko naoružanje. Ta najava je bila vezana uz ove pregovore i trebala je biti dodatni pritisak na Ukrajinu i na zapadne države koje su počele ozbiljno pomagati", objašnjava stručnjak i dodaje da bi teško bilo opravdati bilo kakvim razlogom nuklearno naoružanje.
"Ako to učinite to bi bio kraj ove civilizacije", ističe Cvrtila.
Cvrtila kaže kako bi se i Bjelorusija mogla uključiti pogotovo nakon provođenja referenduma i promjene ustava te sada mogu imati instalirane nuklearne kapacitete koji su prije svega usmjereni prema Europskoj uniji tj. NATO-u.
Postoji li realna opasnost rat prelije na Balkan?
Vidjeli smo da Srbija nije uvela sankcije Rusiji što zapravo nije iznenađenje. Svjedočimo da Aleksandar Vučić sjedi na dvije stolice, i na onoj u Bruxellesu i s druge strane, u Moskvi.
"Tome će doći kraj kada Rusija bude bila maksimalno izolirana i kada Vučić ne bude imao izbora, on sada ima izbora, a taj izbor će biti utemeljen na svim onim ekonomskim vezama koje on ima s Rusijom. Kada bi on sada nešto napravio suprotno interesima Rusije onda bi morali plaćati ekonomsku cijenu plina, a to mu sada sigurno ne odgovora jer je pred izborima", pojašnjava Cvrtila.
"Njegova promjena politike bi bila neka vrsta samoubojstva pred izbore", naglašava Cvrtila.
Jedan od realnih zabrinutosti na svjetskoj sceni je pripadnost država jednoj ili drugoj strani i ovaj konflikt bi se mogao preslikati na bilo koju državu u kojoj bilo koja od te dvije strane ima interese.
"Mi znamo da na Balkanu postoji interes jedne i druge strane i postoji mogućnost da u jednom trenutku Putin iskoristi situaciju i da partnere u regiji iskoristi za dodatnu destabilizaciju. Da je zabrinutost velika potvrđuje činjenica da je EUFOR odlučio u Bosnu i Hercegovinu poslati još 500 vojnika kao neko dodatno osiguranje", tvrdi Cvrtila.
"Ovo je i poruka političkim akterima unutar BiH", kaže Cvrtila.
Milorad Dodik kaže njegova država mora biti neutralna, na neki način jednako kao i Vučić. "To nije iznenađenje. To su dva oka u jednoj glavi. U ovoj situaciji pozivati se na neutralnost, a neutralne država Europe, kao na primjer Švedska ili Finska, iskazuju solidarnost s Ukrajinom i osuđuju agresora. Mislim da je to poprilično licemjerno", rekao je Cvrtila.
Srbija je u procesu pristupanja Europskoj uniji i ona kao takva mora slijediti vanjskopolitičke interese Europske unije, ali ona to ne čini, zaključio je Cvrtila, jer se poziva na nacionalne interese.
