U prostorijama Zavoda za statistiku u Jastrebarskom radi se punom parom. Digitalno snimanje, prepoznavanje znakova, kodiranje - sve kamerom nismo ni smjeli snimiti.
Otkad je zadnji popisivač završio svoj posao na terenu, prošla je već godina i pol. Dosad su za popis stanovništva, tvrde u Zavodu, potrošili 85 milijuna kuna. Za demografa Šterca - previše. A zašto su anketni listići s 45 pitanja za 4 milijuna i 290 tisuća stanovnika bez obrade mjesecima stajali u kutijama?
U travnju Vlada daje 8,64 milijuna - zapošljava se 396 osoba i kreće posao obrade podataka - koji su, kažu demografi - temelj planiranja svakog gospodarstva.
Podaci su, inače, i obveza prema Europskoj uniji. Na njih se, da ih je bilo, trebalo gledati i pri podjeli Hrvatske na statističke regije. Važni su gotovo za svaki vid državne uprave.
Ministarstvu uprave struktura stanovništva važna je za lokalne izbore, koji su iduće godine. Šterc upozorava da, i kada budu gotovi, podaci neće biti skroz pouzdani.
Tako se kao stanovnici zbrajaju i hrvatski radnici primjerice u Njemačkoj, ili Srbi otišli nakon Oluje, bez obzira koliko dugo već nisu u Hrvatskoj, što - kaže Šterc - ne odražava pravo stanje. No, i na takve podatke još ćemo pričekati.
