Topljenje leda na Arktiku snažnije je nego ikad ranije od početka
mjerenja, a led se ne može više obnoviti, što znači da bi se
Europa zbog topljenja leda mogla suočiti s ekstremno hladnim
zimama, objavili su članovi stručne mreže KlimaCampus u srijedu u
Hamburgu.
Kako prenose njemački mediji, stručnjaci upozoravaju da je
količina otopljenog leda ove godine bila veća nego ikad od
početka mjerenja 1973. godine, što bi moglo imati opasne
posljedice za ljude i prirodu.
"Ekstremne zime u Europi mogle bi učestati", izjavio je član
stručne mreže Ruediger Gerdes s Instituta za istraživanje polova
i mora Alfred Wegener, prenio je tjednik Focus.
Prema njegovim riječima, topljenje leda može se objasniti samo
klimatskim promjenama što su ih prouzročili ljudi.
Sredinom rujna ledom je bilo prekriveno samo 3,37 milijuna
četvornih kilometara površine na Sjevernom polu, a ta je površina
između 1979. i 2000. godine iznosila u prosjeku 7,5 milijuna
četvornih kilometara. To znači da se proteklih godina otopilo
više od pola ledene površine.
Prema nekim procjenama, količina leda na Arktiku čak je najmanja
u proteklih 1500 godina.
Prema najnovijim simulacijama klimatskih prilika, do sredine
stoljeća Arktik bi ljeti mogao biti potpuno bez leda.
Klimatolozi upozoravaju da bi nestanak leda mogao ubrzati
razmjenu topline između oceana i atmosfere i stvoriti ogromne
vjetrove, što bi moglo dovesti do krajnje hladnih i snježnih zima
u Europi.
Stručnjaci upozoravaju da je količina otopljenog leda ove godine bila veća nego ikad od početka mjerenja 1973. godine, što bi moglo imati opasne posljedice za ljude i prirodu.
