Koronakriza ozbiljno je uzdrmala cjelokupno svjetsko gospodarstvo, uključujući i one najveće igrače poput SAD-a i Kine koji se nisu snašli te su se okrenuli prekomjernom zaduživanju. Zbog toga su se njihove Vlade našle na udaru kritika.
Što se tiče Rusije, Vladimir Putin već godinama
radi na tome da oslobodi državu stranog financijskog
pritiska što će se vjerojatno ispostaviti kao dragocjeno u
svijetu koji se ubrzano „globalizira“, ali unatoč tome, neće
izaći kao pobjednik iz koronakrize.
Pravi pobjednik bit će Njemačka, naime, reakcija na krizu
pokazala je najjače strane njemačkog gospodarstva, a to su
efikasno upravljanje, mali dug, izvanredna industrijska kvaliteta
zbog koje je izvoz siguran čak i u situaciji kada je globalna
trgovina u padu te kada su sve veće mogućnosti za stvaranje
domaćih tehnoloških kompanija u svijetu u kojem inače
prevladavaju američki i kineski internet giganti.
Dok druge zemlje strahuju da će ljudi koji su nedavno otpušteni trajno ostati bez posla, njemački radnici i radnice su zadržali svoja radna mjesta zahvaljujući uvođenju skraćenog radnog vremena, državnog mehanizma starog 100 godina koji podrazumijeva državno financiranje kompanija kako bi zadržali zaposlene za vrijeme privremenih kriza, prenoseći pisanje NYT-a podsjeća Večernji list. Njemačka je mogla uvesti skraćeno radno vrijeme na širokom planu upravo zahvaljujući štedljivosti, a po kojoj je inače i poznata.
Kancelarka Angela Merkel je godinama vršila pritisak na druge članice EU da budu štedljive, a oni su je s podsmijehom nazivali „švapskom domaćicom“. S obzirom na to da je ušla u pandemiju s državnim suficitom, Njemačka je mogla podržati svoju ekonomiju tijekom karantene direktnim uplatama obiteljima, smanjenjem poreza, kreditima i drugim vrstama pomoći, do iznosa od 55 posto BDP-a. Zbog toga je također u prilici da po prvi put osigura fondove za stimulaciju gospodarstava susjednih zemalja. Ovaj korak je bio podjednako inteligentan koliko i velikodušan jer će sada te zemlje lakše moći kupovati njemačku izvoznu robu.
S obzirom na to da će veći dio troškova povući iz ušteđenih sredstava, očekuje se da će javni dug porasti, ali samo do 82 posto BDP-a. Pored svega toga, Njemačka radi na poticanju modernizacije svojih najvećih izvoznika te daje sve od sebe da postane konkurentna tehnološka sila. Zaključak je da u trenutku kad pandemija ubrzava tempo digitalizacije i deglobalizacije te kada se povećavaju svjetske dugovi, Njemačka se izdvaja od ostalih po tome što je dorasla tim izazovima i po vladi koja je spremna da se uhvati u koštac s njima.
