Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
SASTANAK u Moskvi

Lavrov s Grlić-Radmanom: 'Hrvati su u BiH diskriminirani.' Odgovorio i koristi li Ukrajina iskustvo RH u Oluj...

Ministar Grlić Radman je oštro odbacio navode o 'iskustvu iz Oluje', rekao je da Hrvatska nudi iskustvo mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja

Image
Foto: Leona Šiljeg/RTL
RTL Vijesti/ 17.1.2022. u 11:34
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i ruski kolega Sergej Lavrov odgovaraju pred novinarima nakon bilateralnog sastanka u Moskvi.

Ranije je Grlić Radman pozdravio Lavrova:

"Dragi Sergej, dragi prijatelju. Drago mi je da možemo govoriti otvoreno, prijateljski bez obzira na sve. RH je u 30 godina ostvarila velika postignuća, Rusija je bila s nama kad je bilo potrebno. Hvala na konstruktivnoj ulozi u vrlo teškim okolnostima 90-ih. Lani je bilo 800.000 noćenja, 145.000 dolazaka Rusa u Hrvatsku."

Lavrov mu je, pak, kazao:

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

"Otvoreni smo za ideje. Vidimo u HR europskog partnera. Kulturne veze nas povezuju, usmjereni su na unaprijeđenje svih odnosa. Razmijenit cemo poruke o unaprijedjenju odnosa i situaciji u Europi."

Prije pitanja novinara, Lavrov je rekao da je s Radmanom održao jako dobre pregovore. 

"Kao i uvijek, razgovor je bio prijateljskog karaktera i otvoren. Razmotrili smo kako možemo sadržajno napuniti aktivnosti kojima bi mogli obilježiti 30.-u obljetnicu uspostavljanja diplomatskih odnosa koje ćemo obilježiti 25. svibnja. Izrazili smo nadu, da ćemo nakon pada naše trgovinske razmjene, nastaviti oživljavati pozitivnu dinamiku. Podsjetili smo na važnost međuvladine komisije za gospodarsku trgovinsku suradnju čije je 10. zasjedanje bilo u prosincu prošle godine u Zagrebu", rekao je Lavrov.

Naglasio je i suradnju poslovnih obiju zemalja struktura, spomenuvši doprinos Lukoila, Sberbanke i Zarubježnjefta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
shimmer fallback
Foto:
shimmer fallback

(Boris Ščitar/Pixsell)

"Aktivno doprinosimo održanju poslovnih kontakta, to uključuje planirano otvaranje biznis udruge Rusija-Hrvatska. Isto tako, razmijenili smo mišljenja o aktivizaciji naše suradnje u kulturi, humanitarnoj sferi, potom u znanosti i sport te smo razmotrili potpisivanje sporazuma o otvaranju ruskog kulturnom centru u Hrvatskoj", rekao je Lavrov.

Dodao je kako postoji obostrana želja za povećanjem turističkog prometa među zemljama čemu pridonosi i uspostava direktnih letova za Hrvatsku od lipnja prošle godine.

Nastavio je da su razmijenili mi mišljenja o situaciji na Balkanu te o situaciji u Bosni i Hercegovini, o dijalogu Beograda i Prištin. "Hrvatskim prijateljima dali smo svoje mišljenje", rekao je i nastavio: 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

"Naglasili smo da cijenimo Hrvatski stav u vezan za rješavanje problema kojih se nagomilalo između Rusije i Europske unije. Zahvaljujem ministru i njegovoj delegaciji i računam da će naša interakcija danas biti korisna za suradnju ubuduće, rekao je Lavrov. 

Grlić Radman izrazio je zadovoljstvo što je prvi put u Rusiji te da se rado odazvao pozivu i uzvratnom posjetu.
„O tome smo razgovarali još za vrijeme posjeta Lavrova u prosincu 2020. i zadnjem telefonskom razgovoru u rujnu prošle godine. Godinu, u kojoj obilježavamo 30.-u obljetnicu međusobnog priznanja dobro je započeti na političkoj razini ministarskim posjetom. Ja sam, koliko sam čuo,  prvi ministar EU, unije koji je posjetio Rusiju. Nastavit ćemo ovu godinu organizacijom događaja na gospodarskom planu, bilateralnim gospodarskim forumom, danima hrvatskog turizma u Moskvi te kulturnim događajem, ako epidemiološki uvjeti i prilike budu to dozvoljavali", rekao je Grlić Radman. 

Potom je nastavio:

"U ovih 30 godina Hrvatska je uspjela ostvariti značajna vanjskopolitička dostignuća, a pritom nam Rusija nikada nije stajala na putu i želio bih na tome zahvaliti. Hvala Rusiji na konstruktivnoj ulozi, hvala Rusiji i na konstruktivnoj ulozi u teškim okolnostima 1990.-ih godina."

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Nastavio je kako je zadovoljan bilateralnim trendovima posljednjih godina, osobito sjajnim turističkim brojevima.

"Jutros sam se našao i s hrvatsko-ruskim poslovnim klubom u Moskvi kako bih se iz prve ruke informirao o njihovim iskustvima u poslovanju u Rusiji, a tome sam razgovarao i s kolegom Lavrovom", rekao je hrvatski ministar.

shimmer fallback
Foto:
shimmer fallback

(RTL Screenshot)

O situaciji s Ukrajinom

Ipak se osvrnuo na trenutačnu političku situaciju u Europi: 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

"Treba reći i to da su međunarodne okolnosti sada prilično drugačije, puno složenije nego prošle godine kada smo dogovarali ovaj datum. No, to mi je dalo priliku da s kolegom Lavrovom prilično otvoreno razgovaram o aktualnoj situaciji i s izazovima s kojima smo suočeni.  Obje strane brine sigurnosna situacija na Istoku Europe u i oko Ukrajine te Rusija i Hrvatska smatraju da rješenje ipak treba naći unutar Minskih sporazuma."

Rekao je i da su komentirali i razgovore održane u tom kontekstu prošlog tjedna u Genevi, Bruxellesu i Beču te su iznijeli što svaku stranu brine.

"Važno je i ključno da su uspostavljeni i aktivni diplomatski kanali. Diplomaciji, naravno, treba vremena. Napredak se može ostvariti jedino ako situacija ne eskalira", rekao je Grlić Radman.

Istaknuo sam i kako je za nas bitno da se razgovori o europskoj sigurnosti ne odvijaju bez europskih država i organizacija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

"Mi jesmo članica i EU i NATO-a. Tako da bi svakako određena područja, poput revitalizacije Minskih sporazuma, smanjenja rizika i područja kontrole naoružanja mogla biti predmet produktivnih dijaloga. Vjerujem kako bilateralni diplomatski kanali koji jačaju povjerenje između država članica EU i Rusije, sastanci poput današnjega, mogu puno toga pridonijeti u boljem sagledavanju cjelokupne problematike. Rusija je iznimno važna europska država i siguran sam i vjerujem kako možemo naći trajni modus vivendi bez obzira na možda neke drugačije poglede ili razlike", rekao je Grlić Radman.

Dodao je kako je Lavrovu prenio i porukes neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova EU u francuskoj Brestu koji je bio prošli tjedan. 

Zabrinuti za stabilnost BiH

"Razgovarali su i o drugim globalnim aktualnim pitanjima, ali smo posebnu pozornost posvetili stanju i procesima na zapadnom Balkanu i vrlo cijenimo iskustvo koje Rusija ima i koja je tradicionalno vrlo dobro upućena. Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, i Rusija i Hrvatska zabrinute su za njezinu stabilnost i funkcionalnost. Izrazio sam zahvalnost u podjeli mišljenja da je Daytonsko-pariška BiH nužna za osiguranje ravnopravnosti, jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda. Jedino stabilna BiH koja podrazumijeva konstitutivnost može imati svoju budućnost". 

Na pitanje novinara, koje je poruke Grlić Radman prenio Lavrovu po pitanju BiH, Radman je odgovorio: 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

„Hrvatska kao članica EU dijeli jedina najdužu granicu s BiH te je potpisnica Daytonsko-pariškog sporazuma. U BiH Hrvati kao autohtoni starosjedilački narod su konstitutivni narod. Ali od 2000.e godine razni povjerenici mijenjali su izborni zakon koji je išao na štetu hrvatskog naroda. Takozvanim puzajućim reformama. Naime, u duhu slova Daytonskog sporazuma BiH je jedna država, dva entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda. Sada je nužno raditi na izmjeni izbornog zakona koji će ukloniti sve oblike diskriminacije i nejednakosti u izbornom procesu kako bi se omogućio politički legitimitet predstavljanja konstitutivnih naroda u kolektivnim tijelima, predsjedništvu i domu naroda. O tome smo razgovarali s Lavrovom i mislim da se on također s time složio". 

shimmer fallback
Foto:
shimmer fallback

(Screenshot RTL)

Lavrov je na pitanje o BiH rekao: 

„Mogu potvrditi, kao i hrvatski kolega, da zastupamo striktno poštovanje Daytonskog sporazuma. Danas postoje planovi da se BiH pretvori iz jedne države, koja ima dva entiteta i tri konstitutivna naroda, u unitarnu državu. I uz mentorstvo SAD-a demonizira se Republika Srpska. Očigledna je diskriminacija bosansko-hercegovačkih Hrvata. Izborna reforma mora se završiti sada uz temelj na Daytonskom sporazumu. Slikovito je, da uz sve naglaske da se ne upleću u unutarnja pitanja drugih zemalja, SAD imenovao svog specijalnog izaslanika za provođenje izborne reforme BiH“.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Ponovio je da je jako slikovit pristup SAD-a zapadnom Balkanu te je iznio mišljenje da se sva pitanja moraju rješavati unutar BiH. Iznio je nadu da EU pomoći da se BiH vratiti izvorima Daytonskog sporazuma. 

„Nadam se da EU neće više odnositi prema zapadnom Balkanu kao zoni svog utjecaja. Naime, prije nekoliko godina je gđa. Mogherini, kao šefica EU diplomacije, naglasila da je zapadni Balkan sfera utjecaja EU, gdje će Eu djelovati i da neće dopustiti da netko drugi dođe tamo. Ove primjeri slikoviti su i vezano za pregovore koje sada vozimo o sigurnosnim garancijama“, odgovorio je Lavrov. 

O tenzijama na istoku Europe

Novinari su pitali, sko rezultati razgovori Rusije i SAD-a budu negativni, hoće li se Rusija sama suprotstaviti ili možda planira neki savez sa strateškim partnerom Kinom?

Lavrov je odgovorio da Rusija svoju politiku ne gradi po principu pogađanja "što će, ako će".

"Naši zapadni partneri pokušavaju se baviti politikom sankcijama. Mi čvrsto računamo na obećane dokumente kao odgovor koje je Rusija dala SAD-u i NATO-u. Imam osjećaj da će ovih dana biti još kontakata na tu tematiku. Naše je pitanje kako će zapad odlučiti ispunjavati obaveze koje je preuzeo potpisanim dokumentu u Istanbulu 1995. i ostali dokumentima? U ovim se dokumentima naglašava da države članice OSCE-a neće jačati sigurnost na račun drugih. I tamo stoji da ni jedna država, skupina država ili organizacije ne mogu posjedovati primarnu obvezu za osiguravanje sigurnosti drugih. Inače, to je neodvojiv dio od onoga što je bilo usuglašeno na najvišem nivou i pitamo se kako zapad misli ispunjavati ono što je potpisao? U bilo kojem slučaju, mogu vas uvjeriti da rusko rukovodstvo posjeduje svu moć koju možemo primijeniti za zaštitu naših interesa, kako sigurnosti, tako i prava naših sunarodnjaka". 

Na pitanje odnosa s Kinom poručio je da Rusija razvija odnose s tom zemljom, bez obzira na to što mogu misliti zapadni kolege. 

Grlić Radman istaknuo je da je dobro otvoreno razgovarati o razlikama i pogledima na europsku sigurnost i pokušati razlike premostiti. Ali smo svjesni da je najteži dio uspostaviti povjerenje.

"U ovoj fazi vidimo prostor za dogovor u izgradnji povjerenja kao i potrebu jačanja kontrole naoružanja. Vjerujem da prošlotjedni razgovori, a bilo ih je puno, neće ostati jednokratni događaji, nego da će proces postizanja dugoročno stabilnijih i predvidljivih odnosa. Sudjelujemo u dijalogu NATO-a s Rusijom. Razgovaramo i sa SAD-om, ali želimo da u razgovorima europske sigurnosti također aktivni sudionici budu i EU i europske zemlje", rekao je hrvatski ministar podsjetivši da pojedine članice EU nisu unutar NATO-a. 

shimmer fallback
Foto:
shimmer fallback

(Screenshot RTL)

Oluja i Ukrajina?

Na pitanje novinara, što je Lavrov mislio kada je prije nekoliko dana u kontekstu Ukrajine spominjao i hrvatsku vojno-redarstvenu operaciju Oluja i iskustva Hrvatske, Lavrov je potvrdio da je i to bila tema razgovora s Grlićem Radmanom. 

"Mislio sam jako jednostavnu stvar. I o tome smo već razgovarali kratko s ministrom. Ako Republika Hrvatska, kada govori o prenošenju iskustva mirne reintegracije, razmišlja o humanitarnim aspektima, rješavanju jezičnih problema, kulturnih autonomija, onda ukrajinska strana razmišlja drugačije i o tome kako iskoristi vojni dio tog procesa koji se odvijao. Takve namjere, nadam se da do toga neće doći, opasne su, pogotovo na pozadini izjava Zelenskog, koji je rekao da Ukrajinci, koji se razmatraju Rusima, mogu ići za svoju Rusiju. Tijekom našeg razgovora shvatili smo da u Zagrebu razumiju našu retoriku i opaske toga da će Ukrajinska vlast interpretirati ovakve dogovore Zagreba i Kijeva i iskoristiti neke vojne elemente za rješavanje svojih problema. Za rješavanje ukrajinskog pitanja nema plana B, postoji sami Minski sporazum koji mora biti ispunjen do krajnje točke."

Hrvatski ministar Grlić Radman odgovorio je: 

"Hrvatska i Ukrajina imaju prijateljske odnose, kao i sa svakom zemljom, poštujemo ukrajinski europski izvor i spremni smo u pomoći kroz prenošenju znanja Hrvatske iz pristupnog procesa, a to je poticaj zemlje za nastavak reformi. Ukrajina jest zainteresirana za naša iskustva iz postkonfliktne tranzicije i možemo ih podijeliti, kako s Ukrajinom, tako i sa svakom drugom zainteresiranom državom. Dakako, hrvatski model nije isti kao ukrajinski, ali neka iskustva vezana za civilni sektor mogu pomoći. Želio bih posebno naglasiti da u bilateralnoj suradnji s Ukrajinom Hrvatska nema namjeru provoditi nikakve radnje koje nisu u skladu sa sporazumom iz Minska".

Nastavio je da hrvatsko-ukrajinska radna skupina ne promiče politike koje ne bi bile u skladu s mirnim rješenjem sukoba. 

"Osim toga, dobri odnosi s Ukrajinom zaista ne isključuju dobre odnose s Rusijom. S druge strane, naš stav o teritorijalnom integritetu Rusije i Ukrajine poznat je. Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja 15. siječnja 1998., kada je završena, jedna je od najuspješnijih mirovnih operacija koja je odobrena u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda i od svih članica Vijeća sigurnosti u kojoj je Rusija bila značajni sudionik. Naša ponuda, da dijelimo to iskustvo, nije usmjerena ni protiv koga. Predstavnici hrvatskih institucija ne razgovaraju s ukrajinskom stranom o prenošenju iskustvo iz vojno redakcije Oluja niti bi ta iskustva bila primjenjiva na Ukrajinu".

Ponovio je da Hrvatska zagovara mirno rješenje za Ukrajinu temeljeno na sporazumu iz Minska. 

"Mi se u Hrvatskoj izuzetno ponosimo nad Olujom i legitimnom intervencijom kojom je nakon brutalne oružane agresije i 4 godine okupacije, u kojoj je etnički očišćeno hrvatsko stanovništvo, oslobođen veliki dio našeg tada okupiranog teritorija, onog istog koji je Ruska federacija priznala prije 30 godina. A upravo je godišnjica tog priznanja povod mog dolaska ovdje. iskoristio sam priliku dodatno kolegu informirati i otkloniti bilo kakve nesporazume o tobožnjem dijeljenju hrvatskog vojno-redarstvenog iskustva iz operacije Oluja", odgovorio je Grlić-Radman. 

Novinari su tražili i komentar Lavrova na informaciju da SAD ima već 18 scenarija u slučaju Ruske intervencije na Ukrajinu. 

"U SAD-u postoje 17 specijalnih službi, plus State Department, i oni su nekako natječu", rekao je Lavrov i dodao da su službene američke vlasti razglasile da Rusija sprema neku provokaciju. Nastavio je da je Ukrajina pod vanjskim upravljanjem administracije SAD-a, a da Washington ima snage ispuniti dogovore u Minsku. 

RTL Vijesti/ 17.1.2022. u 11:34
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Pročitajte još

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Imaš priču? Javi nam se!

Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.

Pošalji priču