Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je za novoga premijera imenovao Mihaila Mišustina, malo poznatog šefa ruske porezne uprave, objavio je Kremlj.
Putin je imenovanje poslao parlamentu nakon što je Mišustin pristao preuzeti tu dužnost, stoji u priopćenju.
Vlada premijera Dmitrija Medvedeva je ranije u srijedu iznenada odstupila s dužnosti nakon što je Putin predložio opsežne ustavne promjene koje bi mu mogle omogućiti da zadrži vlast.
Putin je u srijedu u govoru o stanju nacije predložio referendum o ustavnim promjenama kojima bi se dio ovlasti predsjednika preselio na parlament i premijera, što je potez koji su mnogi protumačili kao manevar koji bi mu mogao omogućiti da ostane na vlasti i nakon isteka sadašnjeg, ujedno posljednjeg predsjedničkog mandata.
Putin trenutno obnaša četvrti mandat: prvi i drugi četverogodišnji trajali su od 2000. do 2008. a treći i četvrti traju od 2012. do 2024. jer je jedan mandat produžen na šest godina.
"Vladimir Vladimirovič Putin u govoru je iznio važne prioritete i predložio niz temeljnih promjena Ustava Ruske Federacije", kazao je Medvedev tijekom sastanka Vlade s Putinom.
"Ti će amandmani", nastavio je bivši premijer, "unijeti bitne promjene u izvršnu, zakonodavnu i sudbenu vlast."
"U tom kontekstu je jasno da smo mi kao Vlada dužni omogućiti predsjedniku donošenje svih potrebnih odluka za to", rekao je bivši premijer Medvedev.
"Smatram kako bi bilo pravilno da Vlada Ruske Federacije u sadašnjem sastavu podnese ostavku", izjavio je.
Medvedev je u suvremenoj ruskoj povijesti premijer s najduljim stažom, na dužnosti je ukupno sedam godina i osam mjeseci.
Među mogućim kandidatima za njegova nasljednika spominjali su se moskovski gradonačelnik Sergej Sobjanjin, ministar gospodarstva Maksim Oreškin i ministar energetike Aleksandar Novak.
Medvedev je ostavku objavio na državnoj televiziji, sjedeći pokraj Putina koji mu je zahvalio na dugogodišnjem radu.
Dosadašnji premijer odsad će biti zamjenik predsjednika Ruskog vijeća sigurnosti, tijela kojem je na čelu Putin.
Ustavne promjene
Putin je u srijedu rekao političkoj eliti u godišnjem obraćanju o stanju nacije da zagovara promjene Ustava kako bi Državna duma, donji dom parlamenta, dobila ovlasti da bira kandidate za ruskog premijera i druge ključne pozicije.
"Naravno da su to vrlo ozbiljne promjene političkog sustava", kazao je Putin i dodao kako smatra da su parlament i civilno društvo spremni za promjene.
"To bi povećalo ulogu i važnost parlamenta, parlamentarnih stranaka te neovisnost i odgovornost premijera."
Putinove izjave vjerojatno će izazvati nagađanja o njegovim planovima nakon završetka sadašnjeg mandata 2024. godine, navodi Reuters.
Kritičari ga već dugo optužuju da planira ostati na vlasti u nekom svojstvu nakon okončanja mandata. I dalje uživa popularnost među mnogim građanima koji ga smatraju stupom stabilnosti dok se drugi žale da je predugo na vlasti.
Kritičari kažu da razmatra različite opcije ostanka na vlasti, a među njima je i prebacivanje većih ovlasti na parlament, a nakon toga preuzimanje dužnosti premijera.
Još jedna opcija koja se često spominje je njegov dolazak na čelo Državnog vijeća, tijela za koje je Putin rekao u srijedu kako smatra da bi trebalo dobiti veće ovlasti u Ustavu.
Iako se ne zna hoće li Putin imati važnu ulogu u ruskom političkom životu nakon 2024., njegovi novi prijedlozi upućuju na moguće opcije ako odluči ostati u vrhu ruske politike kao što očekuju mnogi njegovi pristaše i kritičari.
Prema tim prijedlozima, premijer bi predstavio parlamentu kandidate za potpredsjednike Vlade i ministre koje bi parlament također potvrđivao.
"Predsjednik bi bio dužan imenovati ih (potvrđene odabire parlamenta) na te dužnosti", kazao je Putin. "On ne bi mogao odbaciti kandidate koje je potvrdio parlament."
Dmitri Trenin, čelnik moskovskog Centra Carnegie, izjavio je da je Putin pokrenuo proces promjene državnih ovlasti prije kraja svog sadašnjeg mandata.
Po njegovim riječima, čini se da će Putin također ograničiti ovlasti svog nasljednika na dužnosti nakon što je rekao u srijedu kako se slaže s tim da nitko ne može obnašati više od dva predsjednička mandata zaredom.
