Imati susjeda poput Rusije znači da se 59-godišnji Vytas Grudzinskas ne odmara. "Najbolje vidim vojnike noću", kaže, pokazujući na komadić zelenila iza susjedovog vrta.
"Imaju streljanu koju koriste tamo iza polja. Poslijepodne se čuju puške", rekao je.
Grudzinskas ima svoje oružje, strojnicu, koju drži zaključanu u ormariću, pri ruci. Mali grad Kybartai u kojem živi Grudzinska nalazi se unutar NATO-a i Europske unije. Taj dio zemlje, širok oko 60 milja, stisnut je između ruske snažno utvrđene, nuklearno naoružane, baltičke rupe u Kalinjingradu i njenog saveznika, Bjelorusije.
Prolaz, koji mnogi analitičari smatraju slabom točkom unutar NATO-a, uhvaćen je između trupa Kremlja. Strah je da će, ako Ukrajina padne, Rusija dalje napredovati kroz nju, vjerojatno odsjeći baltičke države za nekoliko dana.
Ožiljci sovjetske okupacije sežu duboko u tom dijelu Europe. Deseci tisuća Litavaca bili su prisilno deportirani u gulage u Sibiru i na krajnjem sjeveru od strane Sovjeta 1940-ih i 1950-ih. Gotovo 30.000 litavskih zatvorenika stradalo je u logorima za prisilni rad.
"Moj otac je bio poslan na Sahalin na krajnjem zapadu Rusije na 15 godina. Jeo je travu prve godine da bi preživio", rekao je Grudzinskas za CNN.
Dakle, kada je Rusija anektirala Krim 2014., Grudzinskas se pridružio stoljetnoj litavskoj dobrovoljačkoj miliciji Riflemenima. To znači da je on prva linija obrane ako trupe Kremlja, smještene 60 stopa dalje u ruskoj eksklavi, jednom nogom stanu na tlo NATO-a.
"Kako možemo vjerovati Rusiji s našom poviješću? Naravno da se bojim. Kako ne bih? Moja obitelj je ovdje. Sagradio sam svoju kuću golim rukama", priznao je Grudzinskas.
Prema riječima zapovjednika, 103-godišnja milicija Riflemen bilježi porast broja otkako je Rusija napala Ukrajinu u veljači. Trenutačno ima oko 12.000 pripadnika dragovoljaca, rekao je Egidijus Papeckys, zapovjednik 4. regionalnog zapovjedništva strijelaca. I taj se broj svaki mjesec povećava deset puta, kaže.
Zapovjednik Papeckys također očajnički želi izbjeći povratak pod rusku vlast. Njegov otac je poslan u Sibir, kao i rođaci njegove supruge.
"Sjećamo se sovjetske okupacije i ne bih volio d aviše budemo okupirani. Mi smo slobodni ljudi", rekao je Papeckys.
Na ceremoniji polaganja prisege održanoj povodom 103. obljetnice Riflemena u susjednom gradu Kalvariji, novi član Karolis Baranauskas kaže da je uvijek bio zainteresiran za organizaciju, ali da ga je rat u Ukrajini pozvao na akciju. Iako je rođen 1990. godine, kada je Litva postala neovisna od Sovjetskog Saveza, kaže da "svaki Litavac zna da je Rusija prijetnja. Nedavni događaji to dokazuju".
Kako bi bolje zaštitio Baltik, NATO je radikalno revidirao svoje obrambeno planiranje u ovom dijelu svijeta, najavljujući uoči samita u Madridu ovog tjedna da će povećati svoju prisutnost u regiji dovoljno da odbije svaki napad, umjesto da šalje trupe kako bi ponovno zauzeli teritorij. To znači još tisuće vojnika, koje bi Litva željela vidjeti stalno smještene oko 621 milje duge granice s Bjelorusijom i Rusijom.
Zamjenik ministra obrane Margiris Abukevicius smatra da bi mogle proći dvije godine da se takve postrojbe uspostave. No, kaže da sada postoji obostrano razumijevanje da je potrebna značajna nadogradnja vojnih sposobnosti oko Suwalkija i drugdje. Koridor je oduvijek bio razlog za zabrinutost, kaže Abukevicius. Baltik i NATO shvaćaju da je to "slaba točka".
U isto vrijeme, Litva kaže da odbija konstantne ruske kibernetičke napade na svoje državne institucije i privatni sektor posljednjih dana nakon prošlotjedne odluke da blokira prijevoz neke robe poput žitarica i čelika vlakom u Kalinjingrad. Iako su kibernetički napadi ruskih hakera relativno česti u Litvi, Abukevicius kaže da je blokada bila "okidač".
