U Srbiji je prosječna plaća 500 eura, ali usprkos tome 80 posto stanova kupuje se gotovinom, a ostalih 20 posto je iz kredita, ali isto tako nema još podataka i koliko se sredstava iz kredita tijekom prometa nekretninama pojavilo i kao gotovina, piše Poslovni.
"Ako građanin iz kredita kupi stan od druge osobe, ta druga potom raspolaže svojim sredstvima, od kojih će možda kupiti dva manja stana. Dalje se može nastaviti, znači taj novac koji je prvo dobiven iz kredita prikazat će se više puta u statistici prometa nekretnina kao kupovina iz gotovine”, tvrde u Javnobilježničkoj komori Srbije.
No, postavlja se pitanje je li se uopće kontrolira podrijetlo novca pri kupnji nekretnina. Ali bilježnici su stava “da se pogrešno interpretira pojam gotovine kada se govori da se većina prometa nekretnina u Srbiji odvija gotovinom.
Beogradska Politika tako je pošla od podatka da je u zadnjem tromjesečju 2020. na srbijanskom tržištu nekretnina prošlo oko milijardu eura u gotovini. Cijele 2020. oko 130.000 nekretnine na tržištu je kupljeno, odnosno prodano. Od toga 80-90.000 su stanovi, od čega 80 posto gotovinom. Cijene kvadrata u Beogradu dosežu i 3000 eura, diljem zemlje su manje od 800.
Stručnjaci za tržište i agenti za nekretnine upozoravaju da ako sumnjivih transakcija ima, one logično ne idu legalnim putem, preko agencija za nekretnine, koje su dužne po Zakonu o sprečavanju pranja novca provesti sve analize rizika.
“Oni koji na gradilištu okače tablu s natpisom ‘direktna prodaja’ nemaju obvezu raditi analize rizika, tražiti od kupca išta ili prijavljivati sumnjive novčane transakcije”, kaže agentica Kaća Lazarević za Politiku.
Nisu trgovci nekretninama krivci, veći je problem gradnja, tvrdi profesor FEFA fakulteta Goran Radosavljević: “Kroz gradnju se pere velika količina novca koja se nikako ne kontrolira. Gotovina kroz izgradnju ulazi u legalne kanale i onda se oni koji su prodali zemljište na kojem će se graditi zgrada pojavljuju kao gotovinski kupci.
