Europska komisija (EK) predložila je u srijedu instrument za oporavak gospodarstva od koronakrize vrijedan 750 milijardi eura te Višegodišnji financijski okvir (VFO) od 1100 milijardi eura. Instrument se sastoji od 500 milijardi eura nepovratne pomoći najteže pogođenim državama članicama i sektorima te 250 milijardi koje bi se dodjeljivale kao povoljni zajmovi.
Ukupno za VFO i instrument za oporavak i otpornost predlaže se 1850 milijardi eura. Podsjetimo, zastupnici Europskog parlamenta 15. svibnja pozvali na dodavanje 2 bilijuna eura u sljedeći dugoročni proračun EU-a za oporavak od koronavirusa.
Predsjednica EK-a Ursula von der Leyen iznijela je prijedlog u srijedu na sjednici Europskog parlamenta.
"EK danas predlaže novi instrument za oporavak pod imenom 'EU nove generacije' u okviru revidiranog dugoročnog proračuna. Ukupno će ovaj europski plan za oporavak osigurati 1850 milijardi eura za pokretanje našega gospodarstva i napretka Europe", priopćio je EK.
Paket mjera za oporavak sastoji se od dva dijela - višegodišnjeg proračuna za razdoblje od 2021. do 2027. i instrumenta za oporavak koji će se financirati zaduživanjem na tržištima kapitala uz jamstvo država članica.
Ključni dio prijedloga je podizanje gornje granice vlastitih sredstava europskog proračuna, odnosno proračunskih prihoda. Riječ je o najvišem mogućem iznosu doprinosa koji se može tražiti od zemalja članica za punjenje proračuna.
U praksi je dogovoreni iznos VFO-a uvijek manji od najviše gornje granice. Trenutačno je na snazi odluka o najvišoj gornjoj granici od 1,23 posto bruto nacionalnog dohotka (BND), dok je VFO za razdoblje od 2014. do 2020. dogovoren u visini od 1 posto BND-a. Ta razlika poslužit će u kao jamstvo za zaduživanje na tržištima kapitala, odnosno za instrument za oporavak i otpornost.
Inače, kako bi što hitnije omogućila korištenje 11,5 milijardi eura koji su trenutno dostupni u sklopu važećeg Višegodišnjeg financijskog okvira za 2014. - 2020., šefica Komisije predložila je njegov rebalans.
"EU nove generacije"
Novac koji će se prikupiti za financiranje troškova 'EU nove generacije', kako je Komisija svoj prijedlog nazvala, bit će investiran u tri stupa s ciljem poticanja investicija i ekonomske reforme država članica, poticanja privatnih investicija te investiranja u lekcije koje su naučene tijekom krize.
Za potrebe zelene i digitalne tranzicije, ali i veće otpornosti nacionalnih ekonomija, Komisija predlaže iznos od 560 milijardi eura. U tom će smislu 310 milijardi članicama biti dostupno kao nepovratna sredstva dok će 250 milijardi nuditi kao povoljni kredit. Taj će stup biti dostupan svim državama članicama, ali će prioritet biti dan onim zemljama i regijama koje su osjetile najveći udarac tijekom pandemije. Novom inicijativom REACT-EU osigurat će se 55 milijardi eura za potrebe mladih koji su proteklih mjeseci izgubili svoja radna mjesta. Članicama će se na raspolaganje staviti 40 milijardi eura za tranziciju prema klimatskoj neutralnosti, ali i 15 milijardi za jačanje poljoprivrede.
Putem instrumenta za solventnost mobilizirat će se sredstva privatnih investitora za hitnu intervenciju u europske kompanije, sektore i regije koje je najviše pogodio koronavirus. Očekuje se da će instrument početi poslovati do kraja 2020. godine, a njegov će proračun biti 31 milijarda eura. Komisija vjeruje da će se tom investicijom ''otključati'' novih 300 milijardi. Isto se planira učiniti i s fondom InvestEU.
Novi zdravstveni program EU4Health trebao bi ojačati javno zdravstvo na razini Unije i biti spreman na buduće ugroze te vrste. Njegov će proračun biti 9,4 milijardi eura, dok će se dvije milijarde osigurati za potrebe fonda RescEU kojim EU štiti društveni sektor. Putem fonda Horizon Europe istraživanju i razvoju država članica omogućit će se korištenje 94,4 milijardi eura, dok će se 16,5 milijardi namijeniti za diplomaciju EU.
Šefica Europske komisije smatra da bi se njezin prijedlog proračuna na stolu Europskoga vijeća trebao naći već u srpnju kako bi se što prije usuglasila stajališta država članica koje ga moraju jednoglasno usvojiti da on bude važeći.
Za kraj treba naglasiti da je za donošenje proračuna EU potrebna i suglasnost Europskog parlamenta.
Ambiciozan plan
Dr. sc. Jakša Puljiz s Instituta za razvoj za međunarodne odnose u izjavi za kaže da je riječ o vrlo ambicioznom financijskom planu koji uz, nazovimo ga tako, osnovni proračun od 1100 milijardi eura za razdoblje 2021.- 2027. donosi prijedlog za osiguranje dodatnih 750 milijardi eura za poticanje investicija u prioritetnim područjima za budući gospodarski razvoj EU.
"Stoga možemo govoriti da se ovdje radi o prijedlogu sedmogodišnjeg proračuna u visini od 1850 milijardi eura. To je veličina sredstava koja potpuno odstupa od svih dodadašnjih proračuna tako da se zaista može govoriti o povijesnom trenutku za EU, naravno, ako prijedlog bude prihvaćen", kaže Puljiz.
Dr. sc. Jakša Puljiz. FOTO: Duško Jaramaz/PIXSELL
Naš sugovornik napominje da se dio zemalja već pozitivno izrazio o ovakvom prijedlogu, ali jasno je da EU čekaju teški pregovori da bi se dobio pristanak svih članica.
"Prijedlog da se od dodatnih 750 milijardi eura, 500 milijardi dodijeli zemljama članicama u obliku nepovratnih sredstava, pri čemu bi se sredstava dodjeljivala ovisno o procjeni pogođenosti ekonomije je protivan stavovima pojedinih zemalja poput Austrije i Nizozemske koje zagovaraju da se sredstva dodjeljuju isključivo putem zajmova koje bi svaka zemlja za sebe morale i vratiti. Prema prijedlogu EK, proizlazi da bi se najveći dio tereta financiranja vraćao kroz uplate zemalja članica i ovisio o veličini BDP-a pojedinih zemalja pa je jasno da bi neke zemlje podnijele veći teret otplate od drugih", ističe Puljiz i dodaje:
"Europska komisija je također ponovila neke prijašnje prijedloge poput uvođenja EU digitalnog poreza koji bi plaćale velike IT tvrtke, a koji su ranije bili odbačeni zbog protivljenja pojedinih članica, a sad bi mogli poslužiti za smanjenje budućih tereta proračuna zemalja članica kad je u pitanju financiranje plana. Treba također naglasiti kako bi se sredstva dodjeljivala zemljama u sklopu tzv. Europskog semestra, odnosno europskog mehanizma koordinacije fiskalnih i gospodarskih politika, što bi značilo da bi njihovo korištenje bilo usko vezano za provedbu reformi. Takav prijedlog bi trebao pomoći u dobivanju podrške zemalja poput spomenute Austrije i Nzozemske", poručuje naš sugovornik.
"Što se tiče Hrvatske, ona će sigurno dobro proći u ovom prijedlogu jer ćemo se nalaziti među gospodarski najpogođenijim zemljama članicama, zbog čega možemo očekivati dodatne financijske koristi. Međutim, ostaje vidjeti hoćemo li uspjeti kvalitetno iskoristiti ovu priliku (ako se na kraju tako zemlje članice doista i dogovore) jer smo do sada nebrojeno puta pokazali kako vrlo teško uspijevamo iskoristiti dostupna sredstva iz EU proračuna (trenutno smo posljednje rangirana zemlja po korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova u perspektivi 2014. - 2020.)", na kraju će za RTL.hr dr. sc. Jakša Puljiz s Instituta za razvoj međunarodnih odnosa.
Michel za 19. lipnja najavio fizički summit čelnika EU-a
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel najavio je srijedu da će se 19. lipnja održati fizički summit europskih čelnika na kojem će se pokušati dogovoriti novi višegodišnji proračun i plan za oporavak.
Da bi ti prijedlozi prošli, moraju dobiti jednoglasnu suglasnost država članica i pristanak Europskog parlamenta.
"Ovo je važan korak u procesu donošenja odluke. Mi ćemo to pitanje razmatrati na redovitom Europskom vijeću 19. lipnja. Treba učiniti sve da dođemo do dogovora prije ljetne stanke", izjavio je Michel.
Pozvao je države članice da "brzo prouče prijedloge EK i da konstruktivno rade na kompromisu u najboljem interesu Unije".
Većina u Europskom parlamentu pozdravlja Komisijin prijedlog oporavka
Nakon izlaganja predsjednice Komisije Ursule von der Leyen, u ime predsjedateljice Vijećem EU-a državna tajnica Nikolina Brnjac obećala je kako će Hrvatska raditi zajedno s državama članicama na brzom zaključivanju pregovora s Parlamentom o novom paketu. Potom su se o Komisijinom prijedlogu očitovali čelnici klubova zastupnika (pojedinačne izjave pogledajte odabirom poveznice s imenom zastupnika).
"Europska solidarnost je opet tu i otvaramo novo poglavlje za EU", rekao je Manfred Weber (EPP, Njemačka). "Novi novac treba potrošiti na svježe ideje, a ne na stare probleme u Europi. Solidarnost ide ruku pod ruku s odgovornošću, stoga mora biti jasno kako će se novac vratiti", rekao je Weber, te zatražio nova vlastita sredstva, ustrajući na tome da digitalni divovi plate svoj dio.
Iratxe García Perez (S&D, Španjolska) zahvalila je Ursuli von der Leyen na ambicioznom prijedlogu i na tome što je EP-u dala „ulogu koju zaslužuje” u izradi paketa za oporavak. Upozoravajući da je u pitanju opstanak europskog projekta, pozvala je Vijeće da usvoji novi višegodišnji financijski okvir (VFO) kvalificiranom većinom kako bi se izbjeglo da se Europu drži „taocem četiriju država članica koje daju prednost odgovoru na nacionalnoj razini, a ne na europskoj”.
"To je prekretnica, dosad nezabilježena u povijesti Europe", rekao je Dacian Ciolos (Renew, Rumunjska). „VFO i plan za oporavak moraju se usredotočiti na budućnost, uz Zeleni plan i digitalni plan kao sastavnice", rekao je. „Možemo se razlikovati u nekim pojedinostima, ali zaista pozdravljam ovaj pristup”, kazao je i podsjetio države članice da „EU nije bankomat. Solidarnost dolazi s određenim vrijednostima”.
Jörg Meuthen (ID, Njemačka) odbio je prijedlog paketa kao „potpuno pogrešan i besmislen” te bez odgovarajuće pravne osnove i bez odgovornosti ili gospodarskog smisla. "Komisija želi potrošiti novac kao da nikad neće doći sutra”. To je visoka cijena za europske porezne obveznike", zaključio je.
Ska Keller (Zeleni, Njemačka) je izjavila: "Ne smijemo ponoviti velike pogreške iz prošlosti i prisiljavati zemlje na štednju i slijepe ideologije tržišta”, upozorila je. „Umjesto toga moramo osigurati promišljeno ulaganje novca u projekte koji će dugoročno pomoći, stvoriti radna mjesta i spasiti naš planet."
Johan van Overtveldt (ECR, Belgija) je rekao: "Ako želimo odobriti zajmove i nepovratna sredstva, moraju postojati jasni uvjeti. Novac treba ići tamo gdje je najpotrebniji, a za naša poduzeća moraju postojati sigurnosni mehanizmi. Osobe koje rade i štede ne bi trebale biti 'isporučitelji' za te programe".
"Umjesto da napravi jasan rez u odnosu na dogme iz prošlosti, plan za oporavak staje na pola puta", kazala je Manon Aubry (GUE/NGL, Francuska). Pozdravljajući nove prijedloge o vlastitim sredstvima, pozvala je na otpis kriznog duga, izravne trajne zajmove državama članicama, a tu potporu trebalo bi uvjetovati osjetljivošću na socijalna pitanja.
Europski parlament tražio dva bilijuna eura pomoći
Inače, zastupnici Europskog parlamenta su 15. svibnja pozvali na dodavanje 2 bilijuna eura u sljedeći dugoročni proračun EU-a za oporavak od bolesti COVID-19, s fokusom na potrebe građana.
Obrazlažući taj prijedlog, predsjednik Odbora za proračun Europskog parlamenta Johan van Overtveldt rekao je da će gospodarski oporavak biti „spor i postupan” te da je predviđeni pad gospodarske aktivnosti od 7,5 posto ove godine optimistična prognoza.
Napomenuo je, također, da i dalje postoji velika neizvjesnost:
"Ekonomski život nije tako iznenada zaustavljen čak ni u ratnom razdoblju. Mnogo je neizvjesnosti: Hoće li se blokada ponoviti? Kakvo je raspoloženje ulagača i potrošača?", pitao se Van Overtveldt.
Kako bi se pronašlo rješenje s kojim se slažu sve strane, Van Overtveldt smatra da mora postojati kompromis.
"Zasigurno mora postojati solidarnost prema zemljama koje su najviše pogođene pandemijom COVID-19, ali mora postojati i odgovornost. Bacanje novca nikad nije rješenje. Pronalazak prave ravnoteže veliki je izazov", poručio je Johan van Overtveldt.
