Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
pravo na pobačaj

Tko su Roe i Wade i kako je sudski postupak iz 20. stoljeća ponovno došao u fokus javnosti diljem svijeta

Sada se postavlja pitanje - hoće li ova presuda utjecati na ostala prava?

Image
Foto: AP Photo/Jacquelyn Martin Nelvin C. Cepeda /The San Diego Union-Tribune via AP/Screenshot
Ana Čelar/ 27.6.2022. u 21:30
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

A što se to događa u Americi i zašto brojni prosvjeduju? Što je to "Roe vs. Wade" i kako je sudski postupak iz 20. stoljeća ponovno došao u svijetlo javnosti?

Sudski proces Roe protiv Wadea (Roe vs. Wade) proces je iz 1973. godine, održan pred američkim Vrhovnim sudom, nakon kojeg je u SAD-u legaliziran pobačaj na zahtjev iz bilo kojeg razloga, sve do "trenutka u trudnoći kada fetus može preživjeti i bez majke." Sud je odlučio da je pravo na pobačaj implicirano u pravu na privatnost - koje štiti 14. amandman američkog Ustava.

Iako je 14. amandman prvenstveno bio namijenjen zaštiti prava oslobođenih robova, imao je važnu ulogu u zaštiti svih prava - a ima je i danas. Taj je amandman osigurao "svim osobama rođenim u Sjedinjenim Američkim Državama" građanski status, te im je dana "puna i jednaka korist od svih zakona."

Image
drakonski zakoni

Amerikanka strahuje za život nakon odbijenog pobačaja: 'Kao da je nedužna žena dobila okrutnu kaznu'

Image
drakonski zakoni

Amerikanka strahuje za život nakon odbijenog pobačaja: 'Kao da je nedužna žena dobila okrutnu kaznu'

Vrhovni je sud u procesu Roe protiv Wadea 1973. godine donio dvije važne odluke: jedna se odnosi na to da pod fundamentalno pravo na privatnost potpada i pravo žene na izbor prilikom pobačaja, a druga se odnosi na to da pravo na pobačaj nije apsolutno te mora biti u skladu s interesima države, odnosno s ciljem očuvanja javnog zdravlja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Prije procesa Roe protiv Wadea, pobačaj je bio ilegalan u gotovo cijeloj Americi, dok je tim procesom dekriminaliziran. Ipak, od 1973., kada je donesena odluka, mnoge su države ipak zadržale određene restrikcije. a vrhovni je sud, presudom 24. svibnja 2022. godine donio odluku po kojoj se ukida federalno ustavno pravo na pobačaj.

Tko su Roe i Wade?

Jane Roe pseudonim je kojim se štitio identitet Norme McCorvey, koja je u dobi od 22 godine, nevjenčana, nezaposlena i već treći put trudna, 1969. godine zatražila pobačaj u državi Teksas. Kada je presuda u njenu korist donesena, McCorvey je već rodila djevojčicu - koju je dala na posvajanje. Iako ona sama nije mogla iskoristiti dobiveno pravo, drugim je ženama osigurala pravo na izbor.

Upravo se čita

Image
još jedan opoziv

Ovaj proizvod povlači se iz trgovina jer sadrži hepatitis E virus

Zanimljivo, Norma McCorvey 80-ih je godina bila izuzetno aktivna u pokretima koji se bore za pravo na izbor, no 90-ih godina postaje prijateljicom predvodnice pokreta protiv pobačaja. Tada je prešla na katoličanstvo i promijenila retoriku.

Henry Wade bio je tužitelj okruga Dallas, u čijem je opisu posla provoditi državni zakon koji je tada zabranjivao pobačaj - osim u slučaju kada je u opasnost doveden život trudnice. Tehnički, on je osoba koju je Roe, odnosno McCorvey, tužila kada je tražila pravo na pobačaj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Henry Wade došao je pod svjetlo javnosti nešto ranije, 1964. godine, kada je kazneno procesuirao Jacka Rubyja, ubojicu Leeja Harveyja Oswalda - navodnog ubojicu bivšeg predsjednika Johna F. Kennedyja.

Prvi koraci u regulaciji pobačaja

I prije novog doba, nije bio kriminaliziran. Zapravo sve do kraja 19. stoljeća pobačaj je bio legalan u Americi, i to sve do trenutka kada žena može "osjetiti pokrete djeteta", što se tipično događa oko četvrtog mjeseca trudnoće. Prvi koraci u regulaciji pobačaja napravljeni su 1820-ih i 30-ih, a odnosili su se na prodaju opasnih lijekova koje su žene koristile kako bi inducirale pobačaj.

Unatoč regulativama i činjenici da su ti lijekovi ponekad bili fatalni za žene, nastavili su se prodavati i oglašavati.

Kasnih 1850-ih Američka medicinska udruga (AMA) počela je zazivati kriminalizaciju pobačaja. Iako se činilo kako su razlozi za to većinski ideološke prirode, kriminalizacija pobačaja javila se kao ideja koja bi "pomogla doktorima" i eliminirala bilo kakvu vrstu konkurencije, poput homeopata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Osim navedenih razloga, bilo je tu i "demografske politike." Tako su neki protivnici pobačaja, zapravo zabrinuti zbog rasta populacije imigranata, zazivali kriminalizaciju pobačaja jer su strahovali od pada bjelačkog stanovništva.

Što se dogodilo 1973.?

Pitanje na koje je te godine Vrhovni sud trebao odgovoriti je - prepoznaje li američki Ustav pravo žena da prekinu svoju trudnoću pobačajem? Sud je tada odlučio da žena ima pravo na pobačaj tijekom prva tri mjeseca trudnoće, te da je pitanje pobačaja u tom slučaju pod ingerencijom samo nje i njenog liječnika.

Sudska odluka podijelila je trudnoću u tri tromjesečja i objavila da žene, sve do kraja prvog tromjesečja imaju pravo na izbor. Ocijenili su da žene, prisiljene na porod, "riskiraju mnogo toga." Naveli su fizičko i mentalno zdravlje, osobne financije kao i društvenu stigmu.

Ova je odluka bila presedan i u trenutku kada je donesena riješila je brojne slične sporove diljem SAD-a. Bez obzira na rezultat procesa, Wade je objavio da će nastaviti procesuirati doktore koji obavljaju pobačaje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Odluka ukinuta?

Ukidanje odluke donesene 1973. znači da svaka pojedina država unutar federacije može sama za sebe odlučiti je li pobačaj legalan ili ne. U federaciji koja je izrazito heterogena, kako politički tako i društveno, ukidanje odluke potencijalno znači potpuno drugačije zakone unutar samog SAD-a.

Religioznost i konzervativizam široko su rasprostranjeni u južnim i zapadnim državama. Konzervativci, tradicionalno pristaše Republikanske stranke, smatraju da život počinje začećem. S druge strane liberali, većinski glasači Demokratske stranke, smatraju da žena ima pravo sama odlučiti što želi kada je riječ o trudnoći.

Tako primjerice u relativno liberalnoj Kaliforniji, guverner Gavin Christopher Newsom tvrdi da "će se boriti do kraja" protiv bilo kakvog ukidanja prava.

I dok jedni zazivaju borbu za prava, drugi se vesele odluci Vrhovnog suda. Donald Trump izjavio je da je "Bog donio odluku" te da je odluka Vrhovnog suda "poštovanje Ustava i vraćanje prava koja su odavno trebala biti dana." Inače, Trump je tijekom svoje četiri godine kao predsjednik imenovao tri suca - Neila Gorsucha, Bretta Kavanaugha i Amy Coney Barrett.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

S ta tri suca Trump je ideološki zakrenuo Vrhovni sud. To tog se trenutka sud nalazio u određenom statusu quo, s četiri liberala i četiri konzervativca. Nakon Trumpa taj omjer je 6 konzervativaca naprama 3 liberala. Svo troje sudaca koje je postavio u odluci o ukidanju presude Roe protiv Wadea bili su u većini, odnosno glasovali su da se odluka ukine.

Mnoge države i prije ukidanja ove odluke imale su stroge zakone, no presuda u slučaju Roe i Wade značila je da postoji granica koju ne smiju prijeći.

A žene?

Efekt ukidanja Roe vs. Wade odluke nije isti za žene koje žive u različitim državama. Žene u relativno liberalnim demokratskim državama, kao i žene koje si mogu priuštiti putovanje u drugu državu kako bi obavile pobačaj i dalje će mu imati neku vrstu pristupa.

Nažalost, s druge strane žene u siromašnijim krajevima i manjih financijskih mogućnosti bit će potpuno zakinute za tu zdravstvenu uslugu. Platiti takav put njima je jednostavno nemoguće.

Zakoni koji zabranjuju abortus otvaraju vrata kriminalu. Žene koje su primorane roditi često to neće napraviti, već će pribjeći "uradi sam" metodama pobačaja izvan institucija zdravstvene skrbi.

Zanimljivo, proces Roe protiv Wadea nije značajno utjecao na broj obavljenih pobačaja. Prema Guttmacherovom institutu, preko milijun ilegalnih pobačaja obavljeno je u Americi svake godine do odluke 1973. Nakon procesa taj je broj ostao oko milijun, no ovoga puta legalnih pobačaja. Isto tako, stopa smrtnosti od pobačaja znatno je smanjena u godinama nakon Roe.

Što sada?

Trebaju li, i u kojoj mjeri inducirani pobačaji biti dopušteni, poticani ili potisnuti društveno je pitanje koje stoljećima dijeli teologe, filozofe, zakonodavce a i društvo. Javna rasprava o tom pitanju pokazala je ogromne poteškoće s kojima se susreću političke institucije suočene sa složenim i dvosmislenim ideološkim problemima.

Protivnici pobačaja tvrde da ne postoji racionalna osnova za razlikovanje fetusa od novorođenčadi - smatraju da je svaki član društva i da svaki posjeduje određeni stupanj ljudskosti.

Zagovornici liberalizirane regulacije pobačaja smatraju da samo žena sama, a ne država, ima pravo upravljati svojom trudnoćom. Smatraju da ne postoji alternativa legalnom pobačaju, jer je sve ostalo nezakonito, opasno - ako ne i smrtonosno.

Sada se postavlja pitanje - hoće li ova presuda utjecati na ostala prava, poput prava istospolnih parova ili prava na kontracepciju? Mnoge odluke suda koje štite pravo na određenu vrstu autonomije oslanjaju se na odluke slične onoj u procesu Roe protiv Wadea.

Opravdano, javlja se strah od ukidanja mnogih prava u Americi, jer se za njih može koristiti slična logika.

Ana Čelar/ 27.6.2022. u 21:30
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Image
u londonu

U eksploziji plina poginulo dijete. Susjedi još prije dva tjedna prijavili smrad i vrtoglavicu

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Imaš priču? Javi nam se!

Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.

Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!

Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.

Pošalji priču