Uskoro počinje jesensko zasjedanje Hrvatskog sabora, a među desecima zakonskih prijedloga koji će dočekati zastupnike bit će i jedan koji jedini ima šansu biti jednoglasno prihvaćen - i od vlasti i od oporbe, od krajnje ljevice do krajnje desnice.
Naime Katarina Peović zastupnica Radničke fronte
u Hrvatsku želi uvesti
Ponedjeljizaciju ili na engleskom Monday-ization. Drugarica
Peović predlaže zakon prema kojem bi praznik ili
blagdan koji pada u nedjelju svoj neradni dan imao u ponedjeljak.
Pa da vidimo tko za to neće glasati. Posebno nakon ove uklete 2021., u kojoj je svaki treći blagdan padao na vikend.
Dok se po Hrvatskoj ove godine roštiljalo za Prvi maj, malo tko je te subote bio svjestan da će ponedjeljak, 3. svibnja, u BiH i Srbiji biti neradan. I to samo zato što je Prvi maj pao za vikend.
Ali toga je zato bila svjesna saborska zastupnica Radničke fronte i u proceduru uputila prijedlog da se ponedjeljizira i Hrvatska
"Zove se Mondayisation, znači praksa da se prebacuje praznik koji pada u nedjelju na ponedjeljak, ili bilo koji drugi dan u tjednu. Važno je da radnici dobiju slobodan dan za praznike i blagdane, što je i cilj praznika i blagdana", kaže saborska zastupnica Katarina Peović.
Praksu koja je postojala u Jugoslaviji danas su zadržale sve njezine bivše članice osim Hrvatske i Slovenije, ali bivše socijalističke države nisu jedine.
Neradni dan umjesto blagdana za vikend u nekom obliku imaju i zapadne zemlje poput Švicarske, Velike Britanije, Irske, Francuske i Španjolske, ali i Sjedinjene Države, a o tome razmišlja i Njemačka. 2021. dala je dobar povod, jer je od 14 neradnih dana u Hrvatskoj, njih čak 5 palo u dane vikenda.
Osim Prvog maja, i Dan državnosti, i Velika Gospa, kao i nadolazeći Božić i Štefanje.
"Važno je reći da, ako bi se produljio praznik na još jedan dan, na ponedjeljak, onda bi radnici koje rade u ponedjeljak imali veće plaće, odnosno plaću u skladu s tim da rade na neradni dan", kaže Peović.
Ne čudi da je u anketi na RTL-ovoj stranici od tri tisuće glasova njih 86 posto bilo je za tu promjenu. Građani koje smo pitali nisu tako sigurni.
"Praznik ako je nedjelja, ako pada u nedjelju, ponedjeljak je normalni radni dan. Iako bih ja voljela da budem slobodna", kaže Karmen iz Zagreba.
"Triba raditi non stop, kakvi blagdani. Blagdani se proslave i sutra radiš, što", kaže Marko iz Šibenika.
"Ne vidim smisao u tome, osim da se ne radi", kaže Ljiljana iz Zagreba.
"Ako je praznik nedjelja, loše smo sreće. Druge godine možda padne na ponedjeljak", kaže Anđela iz Zagreba.
Kako se sada čini, vladajući će prijedlog teško podržati
"Mi smo imali prošle godine izmjenu Zakona o blagdanima i mislim da smo uravnoteženo uspostaviti kalendar blagdana, neradnih dana i spomendana, a s ovom konkretnom inicijativom nisam upoznat", kaže potpredsjednik Vlade Tomo Medved.
Upravo zbog takve prakse u bivšoj državi, prijedlog ljevice ne odgovara ni oporbenoj desnici.
"To sasvim sigurno nećemo podržati. To je jedan relikt prošlosti koji dokazano nema nikakve logike, treba ići u veću liberalizaciju tržišta rada", kaže saborski zastupnik MarkoMilanović Litre.
Kako ističe Peović, HDZ stalno forsira laž da se u Hrvatskoj treba više raditi, kao i da je blagdana previše, no podaci kažu drukčije. Pogleda li se cijela Europa, Hrvatska sa svojih 14 neradnih dana nije rekorder, toliko ih imaju, recimo u Španjolskoj, Portugalu, Grčkoj i Norveškoj, Slovačka ima čak jedan više. S druge strane, kada se gleda broj radnih sati tjedno, Hrvatska je u samom europskom vrhu.
Jedino Rumunji, Bugari i Poljaci rade više od prosječnih 39 i pol hrvatskih radnih sati. Zanimljivo, upravo bogate zemlje zapadne Europe tjedno rade najmanje, Belgijanci i Austrijanci četiri sata manje od Hrvata, Nijemci više od pet, a Nizozemci punih 10 sati manje.
"Mnoge zemlje uvode i praksu koju ćemo mi predložiti na jesen, a to je 35-satni radni tjedan, i pokazuje se da im nije pala produktivnost", kaže Peović.
Pritom vrijedi napomenuti da hrvatski radnik radi za 37 posto plaće zapadnoeuropskog. Ponedjeljizacijom, bi dobili barem nešto više zasluženih slobodnih dana.
