Ljubljana je europski prvak po razdvajanju smeća. Razdvajaju 70%, što će Zagreb dostići negdje 3022. Kod njih nema razbacanih kontejnera, ne smrdi smeće, u centru grada sve je ispod zemlje. A kontejnere otvaraju posebne kartice. Imaju i novi centar za gospodarenje otpadom, kažu - najbolji u Europi. Marina Brcković nije putovala vremeplovom, ali kao da jest.
Kanta. Kanta. Kanta. Kanta. Na svakom koraku u centru Ljubljane. Gdje će baciti smeće građani ne trebaju previše misliti, pa ne čudi što i puna turista - Ljubljana je uvijek čista. Jer prvi je to europski grad koji se obvezao na život bez smeća. I toga se zaista drži.
"Recikliram. Sve što se može reciklirati", kaže Tanja iz Ljubljane. Na pitanje je li ikad primijetila da je smeće pored kanti odgovara:
"Pa da, nekad je. I onda ga ja pokupim i bacim u kantu za smeće"
"Da, meni se čini da je jako čist u odnosu na druge u okolici. U odnosu na Beograd, Ljubljana je top", kaže Mita iz Ljubljane na pitanje je li riječ o čistom gradu.
Da Slovenci itekako znaju sa smećem, pokazuju i brojke. Prije 15 godina reciklirali su tek 30 posto otpada, danas 70, a za manje od tri godine će čak 78 posto. Ništa od toga nije slučajno. Jer ljubljanska vlast nije uložila samo u kante.
Čisto i bez neugodnih mirisa jer u centru Ljubljane nalazi se 70-ak ovakvih podzemnih stanica za odvajanje otpada. I to za pet vrsta. Papir, plastiku i staklo mogu baciti svi, a za miješani komunalni i biootpad građani spremnike otvaraju posebnom karticom.
Jedna po jedna vreća se odlaže, sustav to bilježi i naplata dolazi na kraju mjeseca. Po odvajanju otpada Ljubljana je gotovo dva desetljeća i ispred velikih europskih gradova.
"Prvi mi je dan ovdje, pa mogu govoriti samo o onome što sam dosad vidio, ali dojma sam da je Ljubljana jako čist grad", kaže Niel iz Njemačke.
U usporedbi s Njemačkom, misli da je čišća od velikih njemačkih grada.
Da je lijepo i čisto misli i Rob iz Nizozemske. Tvrdi čak da je i čišće nego li u njegovoj domovini.
"Nema smoga. Ljudi se voze na biciklima i pješače. I zato mislim da je ljepše", kaže
A naročito u odnosu na Zagreb od kojeg je Ljubljana udaljena svjetlosnim godinama.
"Baš to. Čisto je, sve nekako uredno i posloženo. I baš kažem, svaki put kad pređem granicu, tu se bojim išta baciti igdje. Ali sve je puno dostupnije. Naprimjer u Zagrebu oko škole imate dugu cestu, nema niti jedan koš za smeće. Normalno da je posvuda nered i otpad, dok tu je druga stvar", kaže Azra Begović iz Zagreba.
Još prije sedam godina, ovdje je bio deponij poput onog na Jakuševcu. A danas sasvim druga slika. Samo šest kilometara od centra glavnog grada Slovenije nalazi se Centar za gospodarenje otpadom koji prima i reciklira otpad iz Ljubljane i još 58 općina.
Najmoderniji je takav Centar u Europi. I da ne bi bilo greške, smeće koje su građani odvojili ovdje se još jednom razvrstava. Čak 95 posto pretvara se u reciklirane materijale i kruta goriva, od biootpada radi se kompost, a manje od pet posto - šalje se na odlagalište. Odmah pored nalazi se i centar za recikliranje u koja građani besplatno odlažu vešmašine, madrace i ostali otpad. Imidž zelene države, Slovenija nije zaslužila slučajno.
