Narodna obveznica, dužnički vrijednosni papir kojim građani ulažu u vlastitu državu, nova je ideja ministra financija. Mladima novost, dok se oni stariji među nama sjećaju tog termina iz nekih prošlih vremena.
Narodne obveznice kupuju građani koji umjesto štednje na banci novac posuđuju državi na određeni period s većim očekivanim povratom nego im stvara kamata na štednju.
"Novi vid, instrument štednje, novi vid na tržištu kapitala. Mislim da je šteta što Hrvatska i prije nije krenula s takvom vrstom vrijednosnog papira", rekao je ekonomski analitičar Hrvoje Japunčić.
Hrvati u bankama drže 250 milijardi kuna, a ministar Primorac misli da bi bilo dobro kad bi dio tog novca investirali u državu. Slično rade Mađari s povratom od 10 posto, a Talijani imaju povrat od gotovo 5 posto. Koliki bi povrat mogli očekivati Hrvati i u kojem periodu, ministar ne želi spekulirati. Kaže, nije riječ o najavi nego o ideji.
"Učinilo mi se to kao jedno zgodno rješenje da se zapravo građanima omogući da sudjeluju dominantnije i u tom vidu financiranja i ostvarivanja određenih prinosa", objasnio je ministar Marko Primorac.
No, pravo pitanje je bi li u narodne obveznice ulagali građani?
"Joj, ne bih. Više u ovoj državi se ništa ne isplati jer imamo takve vlasti koje nisu sposobne", rekao je jedan građanin za RTL.
"Ako bi uzeo, uzeo bih državne obveznice od neke ozbiljne države", mišljenja je drugi.
"Nemam povjerenja u državne obveznice", rekao je pak treći.
A financijski kišobran europskih institucija počinje se osjećati i u Hrvatskoj. Banke kreditnim dužnicima šalju ponude za reprogramiranje kredita s promjenjivim kamatnim stopama u fiksne i to po niskoj kamatnoj stopi od 2 i pol do 2,8 posto.
"To je opet jedan pozitivni spred za koje bankari smatraju da je to zarada koja bi u određenom periodu bila zadovoljavajuća", kazao je Japunčić.
Jasno je da će kamatne stope u 2023. rasti zbog podizanja referentnih kamatnih stopa kao anti-inflacijske mjere. To bi moglo izazvati poteškoće s otplatama kredita, što bankarima nije želja. No, gledaju i dalje u budućnost kada bi, u slučaju nove recesije, kamatne stope ponovno mogle padati. Izračun kaže da će s fiksnom kamatnom stopom profitirati. A na tu ponudu građani bi trebali pristati, kaže ministar.
"Ukoliko do toga dođe da bi građani trebali brinuti i o svojim kreditnim obvezama i fiksiranju kreditnih stopa", kazao je Primorac.
Dakle, fiksiranje kamatne stope je situacija u kojoj su i banke site, i imovina cijela.
