Svemirska revolucija, povijesno slijetanje. Ako ste pratili vijesti proteklih dana, teško vas je moglo zaobići svemirsko ushićenje cijele planete. Jer, NASin rover je sletio na crveni planet i počeo slati snimke, a prvi put smo čuli i kako zvuči vjetar na Marsu. Sve to posebno su koncentrirano pratili u BIH. I da vam odmah odgovorimo na glavno pitanje: kad će ljudi krenuti ljudi na Mars? Ne tako skoro. Bar ne idućih 20 godina, a možda ni tad.
18. veljače, 21.58 i trenutak za povijest. Nakon sedam mjeseci i 470 milijuna kilometara NASA-in Rover Perseverance sletio je na Mars i poslao prve snimke tog planeta.
"Drago mi je da vam mogu reći da Roveru za sada ide odlično, sve je u redu s njim na površini Marsa. I dalje je vrlo funkcionalan", govorila je Pauline Hwang iz NASA-e.
Nije ovo prvi posjet Marsu, već ukupno deveto Nasino uspješno slijetanje na Crveni planet. Ali ovo je posebno jer prvi put rover ima i 19 ovakvih kamera i dva mikrofona te brojne druge tehonološke inovacije. Sa svom tom opremom će znanstvenici pokušati pronaći dokaze mikrobiološkog života kojeg je Marsu možda bilo prije tri milijarde godina
"Pokušava se, naravno, postići značajan napredak u odgovoru na jedno od pitanja koje nas prati već stoljećima - jesmo li sami u svemiru", kazao je Thomas Zurbuchen iz NASA-e.
Za sad smo dobili odgovor na pitanje kako zvuči Mars. Ipak, taj prvi zvuk nije otkrio previše.
Nakon 60 mogućih lokacija i 5 godina mozganja rover je sletio u krater Jezero. I da, ime je dobio po selu u Bosni i Hercegovini, a razlog je sličnosti njihovih reljefa. Baš zato, i u zemaljskom Jezeru dočekali su povijesni trenutak.
"Poslat ću dopis NASA-i kako smo mi promovirali samo slijetanje rovera na našem području, naše zemaljske općine Jezero. Svakako ću predložiti što su mladi predlagali. Od tog naučnog centra do izradi replike rovera", kaže načelnica Jezera Snezana Ružičić.
A Rover Perseverance na Marsu će prikupljati razne uzorke tla. Astronom Ante Radonić otkriva kada bi ti uzorci mogli stići na Zemlju.
"Rover će negdje 38 tih komada, tih cjevčica ispuniti s uzorcima u tim narednim godinama ako bude sve u redu. Tek se počinje pripremati misija koja bi te uzorke trebala pokupiti, i najranije za 10 godina možemo te uzorke dobiti na Zemlji", kaže.
NASA ima i dugoročni cilj - da jednog dana ljude pošalje na Mars. I to do 2033. godine. Ipak, na najdalje putovanje u povijesti ćemo još pričekati, smatra Radonić, i to barem do 2040. - jer Mars bi mogao biti preopasan za astronaute.
"Najopasnija stvar je radijacija jer iznenadne erupcije sunčeve aktivnosti, opasne čestice koje su opasne za zdravlje sa Sunca mogu ugroziti ljudsku posadu. Tako da će glavni problem biti kako se osigurati da budete sigurni od pojedinih izljeva te jake radijacije", poručuje Radonić.
A dok čekamo odlazak ljudi na Mars, u orbiti tog planeta nastala je gužva. Prije dva tjedna do Marsa su stigle sonde koje su lansirali svemirski programi Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kine. I Europa ima svoju svemirsku agenciju, ESU. No europska sonda na Marsu neslavno je završila 2017. Naglo se srušila i uništila se pri slijetanju.
