Za samo sedam godina više od pola poslova radit će roboti. Istraživanje Svjetskog ekonomskog foruma prestrašilo je svijet. Ako ste tajnica, radite u računovodstvu, državnoj administraciji, ako ste možda taksist ili vršite naplatu parkiranja - lista zanimanja koja su prva na odstrelu je podugačka.
Naravno, svi prvo pomisle na robote koji jako podsjećaju na nas same. Ali ne mijenjaju oni tako brzo sliku u tvornicama, nego ne tako humanoidni strojevi. U međimurskom OMC-u roboti zavaruju staklarske alate. U karlovačkom HS Produktu obrađuju cijevi pištolja. U pogonu AD Plastik u Zagrebu lakiraju plastične dijelove za Renault Twingo i SMART.
Robotizacija čak ni u Hrvatskoj nije stvar daleke budućnosti
"Mi smo počeli robote ugrađivati prije 20 godina kad to nije u Hrvatskoj bilo popularno niti su se toliko implementirali. Mi smo išli postupno i ljudi su znali da ako ne ugrađujemo robote, nećemo biti konkurentni, nećemo dobivati nove poslove i onda oni na žalost ne bi imali posla pored njih", kazao nam je Zlatko Bogadi, direktor zagrebačkog pogona AD Plastik.
Procjenjuje se da u Hrvatskoj radi tek tristotinjak robota, a AD Plastik zaposlio ih je čak četrdeset.
"Bolji su u ponovljivosti i održavanju kvalitete i jeftiniji su u
samoj potrošnji materijala.
Manje troše boje, manje rasipaju, ne trebaju na gablec. Ali imaju
i koje trebaju, koje ljudi možda toliko ne trebaju", nadodaje.
Poput recimo servisa i uljenja. Svejedno, vlasnik Amazona
Jeff Bezos, najavljuje kako neće stati samo na
jednoj trgovini bez prodavača, već navodno razmišlja o otvaranju
i do 3.000 takvih trgovina u naredne tri godine,
što znači na tisuće blagajnica manje.
Teslin najnoviji Model 3, kojega smo imao prilike voziti prije nekoliko dana, svijet gura naprijed prema potpuno autonomnoj vožnji. Što znači da će jako skoro biti nepotrebni taksisti i kamiondžije. Ljudi iz Svjetskog ekonomskog instituta smatraju da će već za sedam godina roboti raditi 52 posto poslova, dvostruko više nego danas.
Predviđaju da će metalci jako brzo postati računovođe, poštari, tajnice i radnici u industrijskom sektoru. No ni koji se u robote razumiju ponajbolje u našoj zemlji kažu kako je to i velika prilika.
"Sve manje će ljudi trebati raditi u administraciji. Danas znamo kako administracija i birokracija guše naše društvo, pa bi to mogla biti prilika za Hrvatsku", smatra Ivan Petrović, Zavod za automatiku i računalno inženjerstvo na FER-u. Sve duže živimo, pa postaje zdravstvena skrb bitna poput zanimanja kao što su njegovatelji, medicinske sestre, tehničari...
Ljudi se ne moraju bojati da će im roboti oduzeti ona najkreativnija - umjetnička zanimanja. Jasno je da nema straha ni za programere i računalne analitičare - i ne samo njih. "Jednostavnija zanimanja kao što je čišćenje prostora će opstati zato što su preskupa za automatizaciju. Robot koji bi mogao očistiti kupaonicu još uvijek će biti skup dugo vremena", pojašnjava Petrović.
Roboti će ljudima otvarati potpuno nova radna mjesta za one koji su spremni na prilagodbu. Oni koji se panično boje robotizacije mogu odahnuti jer živimo u tromoj i sporoj Hrvatskoj, pa će nam vjerojatno prva veća količina robota stići za tridesetak godina negdje iz Izraela, rabljena, škripava i stara.
