ZNANOST TRAŽI OBJAŠNJENJA / Bitka za spas vrste broji se u tjednima: 'Plava njiva' nekad ih je bila puna, a sad nestaju pred našim očima

Image
Foto: Društvo istraživača mora 20000 milja

Ekološka uloga periski od iznimne je važnosti

21.9.2020.
8:00
Društvo istraživača mora 20000 milja
VOYO logo

Najvećoj mediteranskoj školjci prijeti masovno izumiranje, a iako se diljem Mediterana poduzima niz aktivnosti još uvijek nema mjera koje su pokazale dovoljno učinkovitima za osiguravanje opstanka periske.

Image
ZNANSTVENICI SU OČAJNI /

Endem Jadrana: Uginula i posljednja periska u Parku prirode Telašćica

Image
ZNANSTVENICI SU OČAJNI /

Endem Jadrana: Uginula i posljednja periska u Parku prirode Telašćica

Endem Mediterana, lijepa periska, lostura ili palastura, podsjetimo, zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode, a podliježe i strogoj zaštiti prema Direktivi o staništima EU te se smatra ugroženom vrstom prema protokolima Barcelonske konvencije. Iznimno je osjetljiva na iznimna onečišćenja, mnoge jedinke stradaju zbog sidrenja, a još uvijek je prisutno i ilegalno vađenje jedinki.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što ubija periske, pitanje je na koje znanstvena zajednica i dalje traži odgovor

Posljednjih godina, međutim, populacija je pod visokim rizikom od izumiranja u cijelom Sredozemnom moru, a još uvijek se ne zna točno zašto. Naime, dosad su potvrđena dva uzročnika - parazit i bakterija, čijem širenju pogoduju morske struje. Parazit je otkriven uz španjolsku obalu prije četiri godine, a na dijelovima talijanske obale je kasnije otkriveno da periske ugibaju i od bakterije. Stručnjaci i stručnjakinje vjeruju da postoji barem još jedan primarni uzročnik, možda i više njih, koji nije otkriven. Ne treba zanemariti ni kombinaciju stresnih uvjeta uzrokovanu klimatskim promjenama.

Može narasti do 120 centimetara u visinu i živi pedesetak godina, a rasprostranjena je u čitavom Jadranu na sedimentnom dnu plitkih priobalnih područja. Njezina ekološka uloga je od iznimne važnosti jer filtrira i zadržava velike količine organske tvari iz suspendiranog detritusa što doprinosi povećanju prozirnosti morske vode. Brojnim algama, spužvama, mnogočetinašima, mahovnjacima i ostalim beskralješnjacima pruža tvrdu podlogu za kolonizaciju u područjima mekog morskog dna i sudjeluje u hranidbenom lancu pa je na periskama često vidljivo veliko bogatstvo života šarenih organizama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Da jedna takva vrsta koja je vrlo vrijedna ne samo za Jadran, nego za cijeli Mediteran nestaje naočigled, posebno teško pada znanstvenoj zajednici, koja je o tome govorila i apelirala za spas ovoga endema na nedavno održanom stručnom skupu "Proširenje ekološke mreže Natura 2000 na morska područja (sjeverozapadna obala otoka Krka, Riječki zaljev) s ciljem očuvanja staništa plemenite periske''. Neki strahuju da spasa možda i nema ili da je ostalo još samo nekoliko tjedana, ali svi upozoravaju da je zaista ostalo još malo vremena.

Što radi država dok umire plemenita periska?

Iz Zavoda za zaštitu okoliša i prirode i resornog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za RTL.hr su poručili da od ljeta prošle godine rade na utvrđivanju stanja i progresije zaraze populacija periski u hrvatskom dijelu Jadrana te na pripremi i provedbi mjera očuvanja: ''S ciljem ujednačavanja metodologije praćenja zaraze te utvrđivanja uzročnika iste, Ministarstvo je u suradnji sa znanstveno-stručnom zajednicom definiralo Plan praćenja stanja i nadzor zaraze populacija periski u hrvatskom dijelu Jadrana''.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U praćenje stanja periski uključene su javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode te županijske javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području kojim upravljaju, a od velike pomoći su i građani, između ostalog, i zahvaljujući akciji ''Jeste li ih vidjeli?'' koju provodi Zavod za zaštitu okoliša i prirode u Hrvatskoj.

Njome se poziva građane da dojave lokacije na kojima su opažene periske, kao i fotografije i informacije o prisutnosti uginulih i živih jedinki, a s ciljem praćenja stanja. Lokacije periski može se poslati na adresu vrste@mzoe.hr ili putem online obrasca za dojavljivanje kojem se može pristupiti putem poveznice na internetskim stranicama Zavoda, a obrazac je dostupan i putem QR koda na letku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: HAOP
Image
Foto: HAOP

''U samo nekoliko tjedana ove godine zaprimljeno je više od 400 dojava, koje i dalje stižu svakodnevno. Prostorni sloj s istim podacima postavljen je na Bioportalu - web portalu Informacijskog sustava zaštite prirode. Dojave stižu od strane lokalnog stanovništva koje je blisko povezano sa morem, ljudi koji su na odmoru pa čak i od stranih državljana na ljetovanju u Hrvatskoj'', istaknuli su u resornom Ministarstvu.

S obzirom na to da je sve manji broj živih jedinki u moru, smatraju da je ključno za opstanak vrste pronaći potencijalno otporne jedinke koje bi se dalje mogle razmnožiti i stvoriti prirodni ''imunitet''' pa je nužna pomoć javnosti u identificiranju preživjelih jedinki, ali i prijetnji po njih.

Image
Foto: RTL / MGOR
Image
Foto: RTL / MGOR

U apelu predsjedniku Republike, premijeru i predsjedniku Sabora znanstvena zajednica pozvala je na angažman svih državnih resurse i da se preostale žive primjerke periski odmah stavi u karantenu i da se iz njih nastoji ostvariti intezivan uzgoj mlađi, kao što to čine u privatnom akvariju u Puli.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iz Ministarstva okoliša na to kažu da je ''potencijalno otporne jedinke bolje ostaviti u svom prirodnom staništu, a kao temeljem prirodnog oporavka populacije, osobito je važno zaštiti ih od mogućeg antropogenog djelovanja. Mjera koja se provodi diljem Mediterana te i u Hrvatskoj, uz sudjelovanje znanstveno-stručne zajednice je postavljanje kolektora ličinki periski te fizička zaštita prikupljenih jedinki bilo od antropogenog djelovanja, bilo od prirodnih predatora, čime se povećava stopa preživljavanja ličinki. Dio tih ličinki vrlo će se vjerojatno premjestiti i u akvarije te pokušati uspostaviti uzgoj. U suradnji s Akvarijem u Puli izrađena je stručna podloga s opisom potrebnih uvjeta za držanje plemenite periske u karantenskim bazenima''.

Ističu da je ''u ovom trenutku potrebno usmjeriti aktivnosti na prikupljanje ličinki s kolektora i povećanja stope njihovog preživljavanja te zaštitu odraslih preživjelih jedinki u prirodi. Odluka o proširivanju karantenskih kapaciteta, tj. kapaciteta za mogući ex-situ uzgoj, bit će donesena nakon što vidimo uspješnost prikupljanja i preživljavanja ličinki, a u suradnji sa znanstveno-stručnom zajednicom''.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Potraga za spasom periske se nastavlja

Ministarstvo je pripremilo, kažu, i projektni prijedlog za financiranje za in-situ i ex-situ aktivnosti za očuvanje periske, koji će se realizirati u periodu od 2020. do 2022. godine, a tu je i međunarodna suradnja na različitim razinama među stručno-znanstvenom zajednicom na Mediteranu i uglavnom je usmjerena na razmjenu i iskustva u mjerama očuvanja. Primjer je Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) koja okuplja međunarodnu skupinu za očuvanje periske s ciljem razmjene iskustava u njenom očuvanju u Mediteranu.

Potraga za mjerama koje bi se pokazale dovoljno učinkovitima za osiguravanje opstanka periske se nastavlja, a s obzirom na to da dolazi ipak hladnije vrijeme pa će se bolest sporije širiti, naime, pri nižim temperaturama jedinke ne ugibaju, ulovit ćemo u mrežu barem još malo vremena za spas lepezaste školjke djetinjstva. No umjesto njihova vađenja iz mora da se suše i umiru na suncu, njihovu ljepotu neka zabilježi "Plavo oko".

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Plavo oko
Image
Foto: Plavo oko

''Plavo oko'' je aplikacija Prirodoslovnog muzeja Rijeka namijenjena sustavnom bilježenju podataka o pojavama morskih organizmima i onečišćenja mora s ciljem povećanja znanja o moru i njegovoj učinkovitoj zaštiti. 

Jedino očuvana priroda jamči budućnost života

Svatko tko boravi u prirodi, na kopnu ili na, i u moru, dok šeće, planinari, roni, jedri ili pliva može dojaviti opažanje neobičnog događaja koji ugrožava trenutno stanje okoliša. Prilikom susreta s nepoznatom, zanimljivom ili potencijalno opasnom vrstom možete doznati što ste vidjeli, da li je vrsta biljke ili životinje zaštićena, rijetka ili opasna.

Prijavom na aplikaciju Plavo oko i popunjavanjem podataka Muzej će dobiti informacije o vašem opažanju u prirodi, neobičnom događanju ili snimljenoj vrsti uz morsku obalu, u ili na površini mora. Istodobno, u najkraćem mogućem roku vi ćete dobiti povratnu informaciju, doznati o kojoj se vrsti radi, njezinoj biologiji i ekologiji kao i o rješenju problema, ako se radi o onečišćenju. Jer - uvijek je važno iznova podsjetiti: jedino očuvana priroda jamči budućnost života.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Samit
Gajin svet
fnc 15
Hell's kitchen
Brak na prvu
default_cta
Azbuka našeg života
Cijena strasti
Tajne vinove loze
Ljubavna zamka
Smrt u raju
default_cta
Pevačica
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Sumrak saga: Mladi mjesec
Playmobil
default_cta
Volio bih da sam ovdje
VOYO logo