PIŠE DUNJA MAZZOCCO DRVAR / ISTRAŽILI SMO Na Zavižanu je pao snijeg, no žalosna je istina da ga je sve manje i da sve kasnije stiže

Image
Foto: Pixsell

Prvi centimetar na Zavižanu ove je godine uranio, ostali kasne i sve ih manje

22.11.2020.
11:00
Pixsell
VOYO logo

Dok pišem ove riječi, na Zavižanu je -9 Celzija, a jutarnje sunce obasjava snježni pokrivač od petnaestak centimetara. Namjerno ne pišem ni debeo ni tanak jer više ni sama ne znam kako bih opisala 15 centimetara snijega u drugoj polovini studenoga na našoj donedavno najvišoj meteorološkoj postaji. Sve do postavljanja instrumenata za praćenje vremenskih prilika na Svetom Juri na Biokovu, Zavižan je bio jedina točka s koje smo primali izmjerene i motrene podatke iz slobodne atmosfere, one koja više nije pod snažnim utjecajem Zemljinog tla. 

Doduše, nas je najčešće zanimalo baš ono što mu se nalazi na tlu. Bio je jedina meteorološka stanica u Hrvatskoj na kojoj je snježni pokrivač zabilježen u svim mjesecima u godini, uključujući i najsušniji i najtopliji mjesec – srpanj. U brošurama o nacionalnom parku Sjeverni Velebit možete čak naići na formulaciju "snijeg se može očekivati u svim mjesecima", no radi se o previše jednostavnom tumačenju klimatološkog podatka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Dunjina analiza /

Novo normalno – studeni bez studeni, Svi sveti nisu ledeni. Dunja Mazzocco Drvar otkriva što nas čeka za Božić

Image
Dunjina analiza /

Novo normalno – studeni bez studeni, Svi sveti nisu ledeni. Dunja Mazzocco Drvar otkriva što nas čeka za Božić

Prvi snijeg dolazi sve kasnije

Takvu smo egzotičnu pojavu, naime, imali posljednji put u prošlom stoljeću, 1998. godine, a prije toga svega pet puta u meteorološkoj povijesti Zavižana dugoj skoro 70 godina. Teško da ćete na temelju ovakve povijesti očekivati ljetni snijeg na 1594 metra visokoj koti planine u čijem se samom podnožju nalazi lijepi plavi Jadran. A pogotovo ako ste svjesni klimatske krize.

Podaci potvrđuju ono čega je većina nas itekako svjesna – prvi snijeg dolazi sve kasnije, a količine su sve oskudnije. Kako i ne bi kad je ova pojava na najjednostavniji mogući način vezana uz temperaturu zraka, a ona je u posljednja tri desetljeća u Hrvatskoj osjetno porasla. Broj toplih jesenskih dana povećao se u kontinentalnoj Hrvatskoj za petnaestak, a nastup prosječnih proljetnih temperatura imamo čak mjesec dana ranije. Zima se, dakle – skraćuje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Snijeg stiže 12 dana kasnije

U posljednjih dvadesetak godina najraniji snježni pokrivač na Zavižanu imali smo 2007. godine, 2. rujna. I ove se godine zabijelilo u rujnu, a prosječno se to događa svake treće godine. Najkasniji nastup snijega imali smo godinu iza, 2008., kad smo na tu pojavu čekali pedeset dana dulje. To ne čudi, trend je prepoznatljiv, u ovom stoljeću nastup prvog snježnog centimetra pomaknuo se za 12 dana. 

Image
Image

Datumska pojava prvog snijega na Zavižanu od 1999. do danas.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Slično je i sa nešto debljim snježnim pokrivačem, onim od 10 centimetara. On se u pravilu pojavljuje dva tjedna kasnije od prvog snijega, a i tu je trend gotovo identičan. Na prijelazu stoljeća takvu smo pojavu mogli očekivati u prvim danima studenog, a sada, u trećem desetljeću 21. stoljeća, teško da će se pojaviti prije 15. studenog. Najranije se pojavio 2004. godine kad je zabilježen već 25. rujna, dok je 2006. godine na deset centimetara snijega trebalo čekati skoro do Božića.

Image
Image

Datumska pojava snježnog pokrivača debljeg od 10 cm na Zavižanu od 1999. do danas.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Trend zatopljenja vidi se, naravno, i na količinama snijega. Najviši snježni pokrivač Zavižan u pravilu bilježi u ožujku. Logično jer, dok još južine nisu bile ovako česte, a mediteranski topli vjetar popularno zvan snjegožder nije bio ovako snažan, snijeg se neprekidno zadržavao na tlu tijekom većeg dijela zime i novi se samo taložio na već postojeći snježni pokrivač.

Tri metra 2012. godine

Tako smo u rano proljeće prije dvadeset godina mogli očekivati snježni pokrivač koji je, zamislite, jednak visini prosječnog Hrvata, 173 centimetra. Danas je to skoro za pedalj manje, što znači da bi prosječnom Hrvatu, ako upadne u snijeg, ostala viriti barem glava. Bilježili smo, doduše, u posljednjih petnaest godina dvaput i visinu od tri metra, 2012. godine rekordnih 322 centimetra. No to samo potvrđuje činjenicu da ćemo, uz trend zatopljenja i svih posljedica koje ono donosi, često imati i izražene ekstreme.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Gore navedeni datumi poklapaju se manje-više sa snježnim ulogama svetaca iz pučkih vremenskih poslovica, svetog Mrate, Elizabete, Agate i njihove najpoznatije kolegice svete Kate. No ne zaboravite da se sve gore opisano događa u planini. Prije nego što se ova ekipa posveti nizinskim krajevima, u pravilu prođe još mjesec dana. Ako se uopće i odluče spustiti.

Samit
Gajin svet
fnc 15
Hell's kitchen
Brak na prvu
default_cta
Azbuka našeg života
Cijena strasti
Tajne vinove loze
Ljubavna zamka
Smrt u raju
default_cta
Pevačica
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Sumrak saga: Mladi mjesec
Playmobil
default_cta
Volio bih da sam ovdje
VOYO logo