Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
nitko nije pošteđen

Pakleno vrući dani gotovo su se udvostručili u posljednjem desetljeću, vrijeme nam opasno ističe: 'Za naše dobro, moramo brzo reagirati'

Oko 1,2 milijarde ljudi zbog takvih temperatura mogli bi imati ozbiljne zdravstvene posljedice do 2100. godine

Image
Foto: Shutterstock
RTL Vijesti/ 19.9.2021. u 10:00
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Broj ekstremno vrućih dana u kojima se svake godine temperatura penje i do 50 Celzija, gotovo se udvostručio od 1980-ih. Sada se to događa više nego ikad prije, a čovječanstvo se suočava s neviđenim izazovima, pokazala je to analiza BBC-ja.

Ukupan broj dana u kojima je temperatura premašila 50°C rastao je svakog desetljeća od 1980. godine, a od tada pa do 2009. 14 dana u godini zabilježilo je temperaturu veću od 50°C. Između 2010. i 2019. godine broj tih dana bio je 26 dana.

Image
klimatske promjene

Znanstvenici upozoravaju: 'Jadran je ugrožen, invazivne vrste sve više se šire, štete su jako uočljive'

Image
klimatske promjene

Znanstvenici upozoravaju: 'Jadran je ugrožen, invazivne vrste sve više se šire, štete su jako uočljive'

U istom razdoblju, temperature od 45°C i više, bilježile su se dodatna dva tjedna u godini.

Još gore zdravstvene posljedice, urušavanje infrastrukture...

''Porast se sa stopostotnom sigurnošću može pripisati izgaranju, odnosno emisiji fosilnih goriva'', kazala je dr. Friederike Otto sa sveučilišta Oxford.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Cijeli svijet se nepobitno zagrijava, stoga su veće temperature vrlo izgledne. A zašto to treba posebno zabrinuti? Visoke temperature predstavljaju golemu opasnost ne samo za naše zdravlje i prirodu - ugrožena je prometna infrastruktura, građevinska infrastruktura pa čak i elektroenergetski sustav.

Tako visoke temperature karakteristične su za područje zaljeva i Bliskog istoka, no nakon što su rekordni brojevi zabilježeni u Europi i Sj. Americi ovoga ljeta (48,8°C u Italiji i 49,6°C u Kanadi), znanstvenici su upozorili da će se to događati sve češće ako se ne smanji emisija fosilnih goriva.

Upravo se čita

Image
U SUBOTU PRVI ISPIT

Kamo s kutijom od pizze, a kamo s tetrapakom? Direktova mala škola razdvajanja otpada

''Moramo brzo reagirati, za naše dobro. Što prije to napravimo, svima će nam biti bolje. U suprotnom, ovakvo ekstremno vrijeme bit će sve učestalije što će otežati i pravovremenu reakciju hitnih službi'', kazao je dr. Dr Sihan Li sa sveučilišta Oxford.

Do 2100. godine - 1,2 milijarde ljudi u opasnosti

Oko 1,2 milijarde ljudi zbog takvih temperatura mogli bi imati ozbiljne zdravstvene posljedice do 2100. godine ako se trenutna razina globalnog zatopljenja nastavi. To je četiri puta više populacije od one koja te posljedice osjeća već danas.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Klimatske promjene odgovorne su i za tzv. opustinjavanje - proces pogoršavanja kvalitete tla u sušnim područjima. Drugim riječima, ljudi su zbog ekstremnih suša i požara prisiljeni napuštati svoje domove.

Potrebna hitna reakcija 

S time se suočava i jedan uzgajivač pšenice iz sela u središnjem Iraku. ''Zemlja je nekoć bila zelena, ali to više nije tako. Sada je samo pustinja'', rekao je Sheikh Kazem Al Kaabi.

Znanstvenici od svjetskih čelnika zahtijevaju hitne promjene uoči konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama koja će se u studenom održati u Glasgowu. Jedini način da se spriječi još gori scenarij je da se zemlje obvežu na novo smanjenje emisija kako bi se smanjio porast ekstremno visokih temperatura na globalnoj razini. 

RTL Vijesti/ 19.9.2021. u 10:00
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Image
ŽIVOT NA VAGI

Anja ima 141,1 kg, a otkrila je kako ima traume od brata koji ju je vrijeđao zbog debljine: 'Moja želja je da budem trudna'

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba