Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
Moramo djelovati

Strašna i nepravedna činjenica: Evo tko će najviše nastradati od klimatskih promjena!

Ulaganje u projekte za rodnu ravnopravnost mora biti ostvarivi cilj do 2023.

Image
Foto: Shutterstock/AP
Vijesti.hr/ 18.7.2020. u 11:54
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Od seksualnog zlostavljanja u izbjegličkim kampovima do dodatnog posla i većeg rizika od razvoja bolesti, žene bi mogle nositi itekako veći teret klimatskih promjena.

Image
Više ništa neće biti isto

Smrt G. Floyda zauvijek je promijenila Ameriku: Mijenjaju se imena klubova, škola, ulica...

Image
Više ništa neće biti isto

Smrt G. Floyda zauvijek je promijenila Ameriku: Mijenjaju se imena klubova, škola, ulica...

Prisilne seobe

Razlog tomu je pogoršanje ekstremnih vremenskih uvjeta i ostalih klimatskih promjena koje tjeraju ljude na seobe u nova područja kako bi preživjeli, prenosi World Economic Forum.

Međunarodna humanitarna agencija CARE International napravila je istraživanje i prikupila podatke koji kažu da će žene više patiti od posljedica klimatskih promjena od muškaraca. 

Znanstvenici očekuju da će prisilne seobe biti jedan od najučestalijih i najrazornijih efekata za ranjive skupine ako globalno zatopljenje ne bude ograničeno na međunarodno dogovoreni maksimalni porast od 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsku razinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

"Ovaj izvještaj nam pokazuje da klimatske promjene pogoršavaju postojeće rodne razlike, sa ženama na prvoj crti u suočavanju s najgorim posljedicama", rekla je glavna tajnica CARE-a Sofia Sprechmann Sineiro.

Primjerice, žene i djevojčice koje su preživjele tajfun Idai, koji je pogodio Mozambik, Zimbabwe i Malawi 2019. godine i dalje se suočavaju s ozbiljnim prijetnjama za zdravlje zbog jedva dostatnog pristupa osnovnim sanitetskim proizvodima i uslugama. 

Upravo se čita

U Etiopiji, gdje je otprilike 200.000 ljudi ostalo bez krova nad glavom zbog prošlogodišnjih suša i poplava, brojni stanovnici prisiljeni su živjeti u skloništima koja su najčešće prepunjena preko svojih kapaciteta.

Žene koje ondje borave češće se susreću sa seksualnim nasiljem, a ono se događa i na dužim i češćim putovanjima u potrazi za vodom i drvom za ogrjev.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Problem u skoroj budućnosti

Sven Harmeling, koji se u CARE-u prvenstveno bavi politikama vezanim uz klimatske promjene, kaže da je prisilno iseljavanje uzrokovano klimatskom krizom već postalo surova realnost milijuna ljudi. 

"Ako globalno zagrijavanje nastavi napredovati ovim tempom, tako da imamo tri ili više Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje, situacija bi mogla nepovratno eskalirati i istjerati na stotine milijuna ljudi iz njihovih domova", rekao je Harmeling i dodao da bi utjecaj klimatskih promjena mogli osjetiti već za nekoliko godina. 

"Mnoga su područja već nekoliko puta bila pogođena klimatskim šokovima i dizanjem razine mora, što otežava povratak raseljenih stanovnika na ta mjesta".

Klimatski ekstremi mogli bi natjerati sve više muškaraca da napuste svoje domove u potrazi za zaradom što stavlja dodatni teret na žene koje će onda morati ostati na tim područjima i ostvariti novi način da zarade, a ujedno i brinuti o obitelji", upozorio je Harmeling. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Veće potpore za žene

U izvješću piše da bi vlade i humanitarne udruge trebale prikupiti više informacija o tome kako će žene i djevojčice biti pogođene seobom zbog klimatskih promjena, a sve da bi bolje razumjeli njihovu situaciju i pokušali je olakšati. 

Trebalo bi također povećati novčane potpore ženama za prilagodbu uvjetima na toplijem planetu kao što su, primjerice, izbor otpornih poljoprivrednih kultura ili postojanje svojevrsnih mikro kredita kako bi manji broj njih bio protjeran iz svojih domova. 

Iz CARE-a tvrde da u većini zemalja klimatske mjere koje se podupiru iz sustava javnog financiranje ne pridaju pažnju ženama na adekvatan način. Pozivaju da se najmanje 85 posto sredstava za adaptivne projekte usmjere na rodnu ravnopravnost što bi trebao biti jasan cilj do najkasnije 2023. godine.

Vijesti.hr/ 18.7.2020. u 11:54
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba