JAČANJE IMUNITETA / Je li moguće i i na koji način ojačati imunitet?

S obzirom na izazovna vremena u kojima živimo, radimo i naprosto moramo svakodnevno funkcionirati, a suočeni s pandemijom koronavirusa, potražili smo savjet Poliklinike AVIVA, službene zdravstvene ustanove show-a „Života na vagi“ na temu jačanja imuniteta.

Što je imunološki sustav?

Imunološki sustav je sustav organa koji štiti organizam od napada stranih mikroorganizama (virusa, bakterija, gljivica i parazita), njihovih kemijskih supstanci (toksina), kao i vlastitih izmijenjenih (npr. tumorske) i istrošenih stanica. Imunološki sustav se sastoji od organa razmještenih po čitavom tijelu i stanica koje sudjeluju u imunološkim reakcijama, koje mogu migrirati po čitavom tijelu. Organi imunološkog sustava su koštana srž, timus i limfni čvorovi. Razlikujemo dvije vrste imunosti:

• Nespecifična, prirođena imunost
• Specifična, stečena imunost, koja može biti stečena aktivno ili pasivno, te stečena umjetnim ili prirodnim putem:

 Prirodno stečena imunost:

pasivno – npr. antitijela majke koje novorođenče dobije majčinim mlijekom
aktivno – npr. antitijela koja imunološki sustav proizvede i koja ostaju u tijelu nakon infekcije

 Umjetno stečena imunost:

pasivno – npr. unos gotovih proizvedenih antitijela, kako bi se spriječila infekcija ili trovanje (profilaksa – zmijski ujed, tetanus, bjesnoća)
aktivno – npr. imunizacija (cijepljenje)

Prirođena imunost čini prvu liniju obrane organizma, postoji prije kontakta sa uzročnicima bolesti i reagira na isti način prema svakom štetnom agensu. Stečena imunost se razvija u kontaktu sa uzročnicima bolesti, ne postoji prije prvog kontakta i potrebni su dani, tjedni ili mjeseci da bi se razvila. Ove dvije vrste imunosti ne djeluju odvojeno jedna od druge, već se međusobno nadopunjavaju. 

Zdrav imunološki sustav dakle jako je važan  za  zaštitu organizma i prevenciju mnogih  bolesti. Stvaranje imuniteta je sposobnost organizma da se obrani od raznih bolesti, infekcija i zaraza. Iako svatko od nas ima određeni imunitet, netko jači, netko slabiji, važno ga je dodatno pojačati, odnosno  povremeno aktivirati, pogotovo u određenom godišnjem dobu.

Teško je izdvojiti jednu ili nekoliko namirnica koje podižu naš imunitet, nego u ovom slučaju govorimo o pravilno prilagođenoj prehrani u kojoj posebno mjesto zauzimaju namirnice koje doprinose zdravlju našeg probavnog trakta  u kojem se proizvodi 70-80% imunoloških stanica.

Nema uvjerljivih dokaza da određena hrana ili način prehrane mogu utjecati na imunološki sustav i time prevenirati zarazu ili izliječiti osobu zaraženu korona virusom.

• Generalna preporuka je da prehrana bude zdrava i uravnotežena, bogata povrćem i voćem koji su izvor hranjivih tvari.
• Važno je ostati tjelesno aktivan provodeći vježbe kod kuće, reducirati stresne situacije te dovoljno spavati (7-9 sati) što dodatno pozitivno utječe na funkcioniranje imunološkog sustava.

Nekoliko je hranjivih tvari koje utječu na imunološki sustav, a to su: vitamin C, vitamin B6, vitamin B12, cink, vitamin A, vitamin D, željezo, folat, selen. . .

Svi ovi nutrijenti imaju zdravstvenu tvrdnju od Europske agencije za sigurnost hrane ( EFSE) da pridonose normalnoj funkciji imunosnog sustava.

Za održavanje jakog imuniteta važan je adekvatan unos svih sastojaka hrane – makro- i mikronutrijenata. 

Općenito, oslabljeni imunitet povezuje se s nedostatkom nekog nutrijenta.

Makronutrijenti i mikronutrijenti obuhvaćaju:

• proteine,
• ugljikohidrate,
• masti,
• minerale,
• vitamine
  

Uz pomoć određenih zdravih  namirnica u kojima se nalazi što više  antioksidansa se može ojačati imunitet.

Antioksidansi su iznimno važni za naše tijelo te održavanje njihove optimalne razine vrlo važno za jačanje imuniteta. To su tvari ili nutrijenti koji se nalaze u hrani, a koji mogu spriječiti ili usporiti oksidativnu štetu na tijelu. Antioksidansi u našem tijelu djeluju kao čistači slobodnih radikala čime sprječavaju ili popravljaju već nanesenu štetu tako što blokiraju put slobodnim radikalima. Oni su dio vitamina, minerala i drugih hranjivih tvari a nalazimo ih u raznim prehrambenim namirnicama. U antioksidanse ubrajamo vitamine A, C i E, koenzim Q10, selen i cink, karotenoide, (beta-karoten, likopen, lutein, astaksantin), polifenole, ginko biloba, silymarin, glutation, L-cistein, L-karnitin, melatonin, pycnogenol i allium sativum.  Njihov je značaj u prehrani jako važan jer spješno djeluju u borbi protiv srčanih bolesti, dijabetesa, mrene, artritisa, Alzheimerove bolesti pa čak i tumora i dr.. Najjednostavniji put dobivanja potrebne količine antioksidansa  je prehrana s namirnicama bogatim antioksidansima ili pak konzumiranje antioksidansa u vidu raznih pripravaka kojima je moguće nadomjestiti štetu nastalu oslobađanjem slobodnih radikala.

Namirnice važne za jačanje imuniteta:

• Grah – riječ je o mahunarki s izuzetnim antioksidacijskim svojstvima.
• Mrkva – redovita konzumacija smanjuje rizik od srčanog udara za 60%, a beta karoten poznat je i kao pomagač u prevenciji raka – jak je antioksidant koji ne može izliječiti nastale tumore, ali uvelike reducira njihov nastanak. S uzimanjem bi trebali pripaziti jedino dijabetičari kojima se ne preporuča unos bez konzultacije s liječnikom.
• Borovnice –  riječ je o voću najbogatijem antioksidansima stoga je njegova primjena sve raširenija, od upotrebe u voćnim sokovima do raznih kozmetičkih preparata.
• Brusnica – najčešće nam je najbolji saveznik kod upale mokraćnih puteva jer sprječava vezanje bakterija za stjenke mokraćnog sustava te djeluje antioksidacijski i antiadhezivno. Jednostavnije rečeno, posjeduje terapeutsko djelovanje na različite upale i infekcije.  Plod brusnice je posebno bogat različitim zaštitnim tvarima poput bioflavonoida koji imaju snažno antioksidativno djelovanje čime se smanjuje rizik od kancerogenih oboljenja te preveniraju kardiovaskularne bolesti.
• Artičoka – štiti našu jetru od toksina, potiče lučenje žuči te smanjuje postotak kolesterola u krvi.
• Malina i kupina  – jako su bogate antioksidansima.
• Šljiva – jača srce i imunitet , regulira probavu i smanjuje loš kolesterol u krvi. Odličan je izvor vitamina C i antioksidansa.

U skupinu jakih prehrambenih antioksidansa koji pridonose jačanju imuniteta, nalaze se još: jagoda, luk, brokula, crno grožđe, maslinovo ulje, ružičasti grejpfrut, mrkva, bundeva, lubenica, kakao, agrumi, crveni kupus, paprika, kelj pupčar, špinat, đumbir, crvena repa, orah, lješnjak, sjemenke suncokreta. Namirnica bogatih antiosidansima ima jako puno, te ih možemo svi uvrstiti u svakodnevnu prehranu.

Vitamin D

Iako trenutno ne postoje čvrsti dokazi o koristi vitamina D u prevenciji i liječenju COVID-19, više je razloga zbog kojih bismo trebali pojačati njegov unos…

Trenutno u svijetu vlada pandemija hipovitaminoze D, jer preko milijardu ljudi ima deficit upravo ovog vitamina. Jesen i zima razdoblja su kad velik postotak građana nema dovoljno vitamina D kojeg koža sintetizira iz kolesterola kad je izložena sunčevom ultraljubičastom zračenju. Vitamin D je topiv u mastima i  ključan u brojnim tjelesnim funkcijama. 

Između ostalog, pomaže tijelu da apsorbira mineral kalcij, koji igra važnu ulogu u tvorbi i održavanju jakih kostiju. Ovaj vitamin također osigurava normalno funkcioniranje mozga, smanjuje upalne procese, daje snagu mišićima, potiče imunitet i štiti od dijabetesa. Znakovi manjka vitamina D uključuju sklonost prehladi, brzo umaranje, krhkost zubiju i kostiju, depresiju i anksioznost.

Hrana nije najbolji izvor ovog vitamina, ali možete zadovoljiti dio dnevnih potreba tako da na meniju imate masnu ribu kao što su losos, tuna i skuša, kao i ulje od riblje jetre.

Pročitajte više o vitaminu D klikom ovdje.

(FOTO: Promo) 

Što se preporuča za oporavak imunološkog sistema kad se već jave simptomi koji ukazuju na pad imuniteta?

Zdrav imunološki sustav ključ je za zaštitu organizma i prevenciju bolesti. Kako bismo osigurali dobru funkciju imunosnog sustava, možemo si pomoći imunomodulatornim dodacima prehrani, u koje spadaju i beta-glukani .

Imunomodulatori predstavljaju skupinu spojeva koji mogu djelovati na imunosni sustav modulirajući imunosni odgovor. Po svojoj učinkovitosti i sigurnosti primjene posebno se ističu beta-glukani. Beta-glukani su zapravo jedna velika skupina spojeva – polisaharida – kojima je zajednička osobina velik broj molekula D-glukoze povezanih β-(1,3)-glikozidnim vezama. Razlikuju se po bočnim ograncima koji su povezani 1,4 ili 1,6 vezama. U prirodi se nalazi u staničnim stijenkama nekih žitarica (zob, ječam), algi, kvasaca, gljiva i bakterija.

Polisaharid beta (1,3/1,6) - glukan dobiven iz kvaščevih gljivica djeluje kao imunomodulator i posebno se preporučuje kod infekcija (virusi i prehlade), te kod osoba s oslabljenom  otpornošću.

Beta glukan potpomaže djelovanje imunološkog sustava čime pridonosi bržem i učinkovitijem otlanjanju bakterijskih i virusnih infekcija, te bržem oporavku nakon teških i iscrpljujućih bolesti. Pogodan je kako za djecu i odrasle, tako i za starije osobe kojima je organizam oslabljen, te posebno sportašima i osobama koje su podvrgnute kemoterapijama i zračenju – ovisno o tome se vrši i doziranje Njegova djelotvornost klinički je dokazana:

1. Značajno aktivira imunološke stanice
2. Stvara veću otpornost prema infekcijama i virusima
3. Dovodi do više razine energije i boljeg raspoloženja
4. Dovodi do boljeg općeg stanja

Beta glukan pomaže tijelu da iskoristi svoje prirodne mehanizme kod:

1. Nedostatka energije i kroničnog umora
2. Veće izloženosti štetnim radikalima poput kemoterapije i radioterapije
3. Intenzivnog vježbanja
4. Čestog oboljevanja od bakterijskih i virusnih infekcija

Potpuno je netoksičan, ne izaziva alergiju i nuspojave i ima trenutačno djelovanje.

Na što paziti kod djece, ali i odraslih?

Zima je obično razdoblje u kojem su ljudi više podložni bolestima nego u drugim dijelovima godine. Zimsko razdoblje nam uglavnom donosi virusna oboljenja, tako da organizam trebamo dobro pripremiti. Jako je bitno izbjegavanje posjeta bolesnim osobama. Sva djeca, posebice manja djeca su su često prenosioci virusnih oboljenja, jer još nemaju formiran svoj imunitet.

Jako važna njihova prevencija je pranje ruku i što veći boravak na svježem zraku. Za sve odrasle, kao i za djecu, jako je važno u vrijeme viroza, izbjegavati kontakte sa zaraženim osobama, boraviti što više na svježem zraku i određenim namirnicama ojačati imunitet. Za kronične bolesnike i starije osobe, u vrijeme gripe se svakako dobro cijepiti.

Za više informacija kako ojačati imunitet te o pravilnoj prehrani, analizi sastava tijela i izradi individualnog plana prehrane, rezervirajte svoj termin u Poliklinici AVIVA kod dr. sc. Mirele Marić, magistre nutricionizma.

Vodite brigu o svojemu zdravlju, ono je vaš osobni kapital.