Da 16-godišnjak na tržnici kupuje naranče prava je rijetkost. Matej voli voće i povrće, ali na listi najdraže hrane ipak su mu pizza i hamburger.
Nezdrava hrana se taloži i rezultira problemom koji muči mnoge.
Hrvati spadaju među najdeblje europske nacije. Deblji smo od svih susjeda u okruženju.
"Ukoliko su žene s opsegom struka preko 80, a muškarci s opsegom struka preko 94 centimetra da je to stanje koje je zabrinjavajuće", rekao je Davor Štimac, predsjednik Hrvatskog društva za debljinu.
Iako se brojka od 500 milijuna odraslih ljudi s debljinom u svijetu očekivala tek 2025., granica je već probijena. Problem je galopirajući.
"20 posto djece i 60 posto odraslih ovog trenutka je u kategoriji osoba u Hrvatskoj koji naprosto imaju previše kila i problem raste", kazala je Sanja Musić, Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
U Europi živi 22 milijuna djece s viškom kilograma, a godišnje brojka raste za čak 400 tisuća.
Umjesto zabrana potrebna je edukacija. Debljina nije samo estetski problem već uzročnik mnogih bolesti čije liječene financijski uvelike opterećuje zdravstveni sustav.
"Određeni zdravstveni sustavi u Europi penaliziraju na način da su zdravstvena osiguranja znatno skuplja kod ljudi koji su pod rizikom, a tu debljina svakako spada", rekao je Herman Haller, sanacijski upravitelj KBC Rijeka.
Zato je umjerenost poželjna, baš kao i šetnja. Slasticama je teško odoljeti ali zdravlje mora biti na prvome mjestu.
