Knjiga "Iscijelite svoje um: Zdrav i sretan život uz pomoć medicine, afirmacije i intuicije" u izdanju Mozaik knjige vodi vas kroz brojne kompleksne životne situacije i nudi odgovore koje je moguće odmah primijeniti u praksi. Zato vam donosimo ulomak iz knjige u kojem možete vidjeti kako možete zaštiti svoj mozak od demencije.
Svi imamo sposobnost veličanstveno starjeti
Način starenja donekle se razlikuje od osobe do osobe. Ne proživljavaju svi jednaku kombinaciju nesreća. Neki ljudi doživljavaju više stresa, a neki se vještije rješavaju stresa kojem su izloženi. Neki se ljudi bolje hrane; neki su ljudi izloženi većoj količini štetnih tvari iz okoliša. Drugi su ljudi otporniji pa lakše proživljavaju svoje tragedije i traume te ih preoblikuju. Ali, svi sa starenjem imamo sposobnost učiti i mijenjati se zbog plastičnosti svojeg mozga. Možete promijeniti i preokrenuti ono što vam se dogodilo sve do vaših sedamdesetih, osamdesetih, devedesetih i poslije. Tko zna? Nije istina da starog psa nije moguće poučiti novim trikovima. Zar doista proučavaju stare pse? Sumnjam. Zapravo, proučavali su poučavanje ljudi s blagom do umjerenom demencijom kako treba učiti: poučavaju ih učiti nove stvari i njihova se demencija doista ublaži.
Dakle, kako svoj mozak možete zaštititi od demencije?
Ponajprije, usredotočite se na rješavanje dugogodišnje depresije i tuge. Ako ste u životu doživjeli mnogo gubitaka, pronađite psihoterapeuta, nekoga tko vam može pružiti potporu. Kao i Susan, trebali biste imati nekoga tko će sjesti s vama te vas slušati dok govorite i oslobađate tugu. Ako dugo zadržavate tugu, koja natapa vaše tijelo, to uništava neurotransmitere, pojačava upalu u vašim krvnim žilama i može stvoriti uvjete za različite degenerativne poremećaje u vašem tijelu, pa i demenciju. Otpustite potrebu da se posvetite skrbi za sve i svakoga kako biste pobjegli svojoj tuzi. Da, možda ćete se osjećati bolje ako ste svima na usluzi. Uvijek je teško biti sâm sa svojom tugom. Prepuštanje ushićenju i zanosu spašavanja nakon nekog vremena može postati ovisnost i način bijega. Zato potražite potporu kako biste otpustili tugu prije nego što preraste u veliku depresiju. Dugotrajna depresija i njezino oslobađanje kortizola mogu nepovoljno utjecati na moždane krugove pamćenja.
Znanstvenici definirali devet rizičnih faktora koji utječu na razvoj demencije
• Ako ne možete zaspati, neka vam liječnik ili medicinska sestra pomognu s prehrambenim lijekovima, dodacima prehrani, ljekovitim biljkama i drugim tvarima. Nije vrijeme da noću sjedite budni. Potrebno vam je što više REM sna jer vaš mozak u toj fazi proizvodi acetilkolin, neurotransmiter presudno važan za spavanje (9). Da, sjećate se da sam to već rekla u ovom poglavlju. Ponavljam jer je važno.
• Nemojte uzimati previše vitamina A ili D iako ste čuli da mogu sniziti rizik obolijevanja od raka jer, ironično, prevelike količine tih vitamina topljivih u vodi mogu narušiti pamćenje. A kad ste već u tome, neka netko provjeri funkcioniranje vaših bubrega i jetre te razinu šećera u krvi kako biste isključili neravnotežu jer ti suptilni oblici promjena u biokemiji vašeg mozga i tijela mogu potaknuti osjećaj mentalne magle. Vrijeme je da pronađete redovitog trenera koji će vam pomagati svakodnevno se upuštati u tjelesnu aktivnost. To će vam pomoći pospješiti protok krvi kroz žile u vašemu mozgu, ali i potaknuti zdraviji krvni tlak. Redovita tjelesna aktivnost snizit će vašu razinu šećera u krvi i rizik obolijevanja od dijabetesa te, ponavljam, sniziti vaš rizik od demencije povezane sa stanjem krvnih žila, takozvane multiinfarktne demencije.
• Razmislite o tome da svakodnevno uzimate jedan aspirin jer će i to spriječiti te male, arterijske moždane udare koji mogu prouzročiti gubitak pamćenja. Najprije razgovarajte sa svojim liječnikom kako biste doznali hoće li to opasno djelovati na vaše zdravlje.
• Ako već uzimate statin za snižavanje razine kolesterola, razmislite o uzimanju koenzima Q10, od 400 do 600 miligrama na dan, jer su statini poznati po snižavanju koenzima Q10.
(Foto: Pixabay)
Razmislite i o sljedećem popisu dodataka prehrani koji mogu izoštriti vaš um i pamćenje:
• Acetil-l-karnitin, 500 miligrama tri puta na dan antioksidans koji štiti stanice vašeg mozga od smrti. On ne izoštrava samo vaš um, žarište i pozornost, nego i ljudima koji boluju od blagog do umjerenog oblika Alzheimerove bolesti može pomoći poboljšati pamćenje.
• Citikolin, od 500 do 2000 miligrama na dan premda prijeporan, mozgu pomaže proizvoditi onaj neurotransmiter pamćenja, acetilkolin. Smatra se da citikolin poboljšava kognitivne sposobnosti. Može popraviti membrane živčanih stanica koje su već oštećene zbog traume, moždanog udara, štetnih tvari i starenja.
• Vitamin E, 2000 IU.
• DHA, 1000 miligrama tri puta na dan. Riblje ulje može pomoći ljudima s blagim kognitivnim oštećenjem i blažim oblicima demencije te poboljšati kratkoročno i radno pamćenje10.
• Folna kiselina, 0,8 miligrama na dan, B6, 20 miligrama na dan i B12, 0,5 miligrama na dan mogu smanjivanje volumena mozga svesti na najmanju mjeru, osobito u područjima pamćenja koja se često smanjuju kad je riječ o Alzheimerovoj bolesti11.
• L-metilfolat, 5,6 miligrama, metilkobalamin i N-acetil-cistein, 600 miligrama dokazano pomažu ljudima koji su zabrinuti zbog ranoga gubitka pamćenja ili onima koji su skloni slabim moždanim udarima u mozgu.
• Bioidentični estrogen - razgovarajte s liječnikom o riziku od raka dojke ili endometrija, kojem ste izloženi vi ili netko u vašoj obitelji. Ako ste već bolovali od raka dojke, jajnika ili endometrija, možda biste trebali potpuno izbjegavati hormone, ali o tome u konačnici odlučujete vi i vaš liječnik.
• Sibirski ginseng 625 miligrama jedanput na dan vašemu mozgu može pomoći oslobađati acetilkolin, neurotransmiter pamćenja, ali i zaštititi živčane stanice u vašemu mozgu.
• Ginkgo biloba od 120 do 240 miligrama na dan pomaže sredovječnim ljudima s blagim pritužbama na pamćenje. Pomaže i povisiti razinu acetilkolina te poboljšava pamćenje i pozornost.
• Cink, selen i alfa-tokotrienol pomažu spriječiti upalne promjene u mozgu »usisavajući« slobodne radikale koji mogu prouzročiti smrt stanica mozga tijekom Alzheimerove bolesti.
Starenje s potencijalom i svrhom
Da biste zaštitili svoj mozak od demencije, važno je uspostaviti i rast, promjenu te doživotno učenje. Nastojte učiti u više životnih područja. I to se ne donosi samo na rješavanje križaljki ili sudokua. Neovisno o tome je li riječ o učenju stranih jezika, izoštravanju trodimenzionalnog poimanja kao što je učenje snalaženja na karti, ili rješavanju križaljki, važno je postavljati si izazove u više područja, na planetu Zemlji ili drugdje.
Nemojte se družiti samo s prijateljima koje imate. Proširite svoj krug. Pridružite se zajednici. Uključite se u timske sportove, čak i ako nikada niste bili »timski igrač«. Upišite tečaj plesa premda ste se do sada smatrali trapavim. Promijenite raspored namještaja i stvari u svojoj kući. Ako ste skloni navikama, promijenite to. Ne želite postati kognitivno kruti, zar ne? Ili osoba s otvrdnulim stajalištem? Angažirajte nekoga tko će doći k vama i promijeniti vašu ladicu s čarapama. Promijenite razmještaj odjeće u svojemu ormaru, čak i ako to znači okretanje svih vješalica u suprotnom smjeru (a vjerujte mi, ni meni se to ne sviđa kao ni vama!).
(Foto: Pixabay)
Ako imate fobiju od tehnologije, zamolite lokalnog tinejdžera da vas pouči. Nemojte reći: »Oh, nisam tip za tehnologiju.« Trebali biste slijediti ostatak stada jer, ako ostatak svijeta to čini, ne želite zaostati, zar ne? Učiti znači vježbati stanice u vašem hipokampusu, a to je ponašanje koje sprječava demenciju. Ako sva djeca u vašoj obitelji ili u vašem susjedstvu dobivaju PlayStation ili Xbox, ili najnoviju videoigru, razmislite o tome da se naučite koristiti tim stvarčicama ili ih čak kupite. Isprva ćete se osjećati smiješno. Kad prvi put pokušate upotrijebiti kontroler, čak biste se mogli osjećati kognitivno prikraćeno. Osobito ćete se uzrujati kad vidite kako se osmogodišnjak ili dvanaestogodišnjak tom spravom koristi bez ikakvih problema. Međutim, razmislite o medicinskim učincima uspostavljanja novih putova u vašemu mozgu. Golemi trud koji ćete uložiti, da ne spominjem oslobađanje od nelagode, bit će vam zlata vrijedni jer smanjujete svoj rizik od demencije. Možda će vam biti drago doznati da sam imam treći PlayStation, a sa sobom nosim i Game Boy. Ljudi me čudno gledaju. Ja ne marim za to. Naučite drukčiji jezik. Naučite španjolski. Pokušajte naučiti drukčiji alfabet. Da, to je bolno teško. Ipak to naučite. Slušajte nekoga tko ima drukčije političko stajalište od vašega i razgovarajte s njim. I to može biti bolno teško. Opazite da nisam rekla kako biste trebali promijeniti svoje političko stajalište; rekla sam: slušajte i razmišljajte o onome što drugi ljudi govore. Pokušajte shvatiti kako su došli do tog stajališta.
Volontiranje u obližnjem skloništu, u kojem se skuplja mnogo manjina, može vam pomoći naučiti različite jezike koji se ondje govore. Naučit ćete pokoju rečenicu ili frazu te zapravo postati poliglot. Ako gubite sluh, nabavite slušno pomagalo. Ako gubite vid, pronađite drukčiji način gledanja, čak i ako to znači Brailleevo pismo. Ako gubite određeno osjetilo, vjerojatnost za demenciju znatno raste. Ako ne čujete, nije vrijeme da kažete kako ne želite nositi slušno pomagalo jer ne želite izgledati staro.
Unajmite automobil i vozite se uokolo jer će vam to pomoći prakticirati trodimenzijske vještine. I tako se izgubite! Mogli biste se zateći na čudesnomu mjestu. Siđite s ceste i pojedite sjajan obrok u restoranu u koji nikad ne biste pošli. Ne plašite se griješiti te upoznavati nove ljude. Družite se s lokalnim duhovnim, rekreacijskim ili stručnim skupinama.
Nemojte otići u mirovinu. To je važno. Ljudi će reći: »Ali, radio sam dugo i marljivo. Zaslužujem mirovinu.« Literatura upućuje na zaključak da umirovljenje za pet godina povećava vaš rizik od demencije, raka, srčane bolesti i moždanog udara. Umjesto da kažete kako idete u mirovinu, recite: »Završavam ovu karijeru i biram drugi hobi ili poziv.« Ne upućujem vas da pronađete drugi posao s osmosatnim radnim vremenom, ali obavljanje kućnih poslova ili čekanje da vaš partner bude u mogućnosti činiti nešto s vama put je koji vodi u demenciju.
Družite se s ljudima različitih dobi. Da, isprva bi vam moglo biti neugodno – znate kako se kaže »Svaka ptica svome jatu leti«. Ali, ne biste trebali biti dio jata koje zajedno leti u demenciju. U društvu djece i odraslih ljudi bit ćete prisiljeni kretati se brže te držati korak. A starijim ljudima mogli biste pomoći ubrzati. Aktivnosti u kojima sudjeluje više naraštaja najbolja su pomoć za održavanje fleksibilnosti vašega mozga i tijela.
