Muškarci su u prosjeku za gotovo 11 centimetara viši nego u
drugom dijelu 19. stoljeća, objavili su britanski
znanstvenici.
Oni su analizirajući podatke stotina tisuća muškaraca iz 15
europskih zemalja od 1870. godine zaključili da je prosječna
visina muškaraca sa 167 centimetara skočila na 177,5 centimetara
krajem 20. stoljeća.
Njihov rad objavljen je u časopisu Oxford Economic Paper. Kako
prenosi BBC, koristili su se vojnim podacima i modernim
demografskim istraživanjima. Proučavali su samo visinu muškaraca
jer za žene ima premalo povijesnih podataka.
Genetika se uglavnom smatra glavnim čimbenikom visine, ali ona
može objasniti razliku u visini između pojedinaca, ali ne i
ovakav trend.
"Nema tu darwinovskog objašnjenja", kaže vodeći autor studije Tim
Hatton. "Ljudi u 20. stoljeću preživljavaju ono što ne bi u 19.",
dodaje.
Rast je uvelike određen onime što se događa u prve dvije godine
života. Visoka stopa bolesti poput dišnih oboljenja ili dijareje,
koje su uzrokovale veliku smrtnost djece u 19. stoljeću, također
su utjecale na razvoj, a time i rast, onih koji su ih
preživjeli.
Drugi su važan faktor manje obitelji, odnosno "manje usta za
hraniti". Veći prihodi, bolji sanitarni uvjeti i bolje
obrazovanje doveli su do boljeg općeg zdravstvenog stanja, a time
i do većeg rasta.
U sjevernoj Europi, navode autori studije, do velikog skoka u
rastu došlo je već između dva svjetska rata, a u južnoj Europi po
završetku Drugog svjetskog rata. Zemlje u tom dijelu kontinenta
doživjele su porast prihoda i usvojile su neke socijalne mjere
kakve su sjevernoeuropske zemlje već imale desetljeće prije.
Oni su analizirajući podatke stotina tisuća muškaraca iz 15 europskih zemalja od 1870. godine zaključili da je prosječna visina muškaraca sa 167 centimetara skočila na 177,5 centimetara krajem 20. stoljeća.
