Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
što ako?

Ovo su skriveni razlozi zbog kojih se ne možemo prestati brinuti

Negativne misli crpe nam energiju, no iako smo toga svjesni, teško ih se riješiti. Otkrivamo otkud dolaze i što učiniti kada se pojave

Image
Foto: Pexels
Život i stil/ 28.11.2019. u 9:30
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Svima nam je poznat onaj osjećaj zebnje koji se, nepozvan, uvuče u misli i krene "rešetati" pitanjima koja redom počinju sa "što ako"? Što ako - izgubim posao, što ako se razvedem, što ako se netko bližnji razboli? Bezbroj je nastavaka na "što ako".

Psihiologinje Sandra Liera i Michelle Newman za portal Psychology Today otkrivaju zbog čega se brinemo, odnosno što je okidač negativnih misli. 

Tijekom godina, mnogo je znanstvenika pokušalo odgovoriti na ovo pitanje. Ono što su otkrili moglo bi iznenaditi -  ironično, ali ljudi često imaju pozitivna uvjerenja o zabrinutosti.

Na primjer, mnogi od nas vjeruju da je zabrinutost oko problema ustvari rješavanje problema. Nažalost, iako se može činiti da radimo nešto produktivno, zabrinutost rijetko rješava naše probleme, kažu psihologinje. Iako nam zabrinutost usmjerava pažnju na otvorena pitanja, skloni smo se fokusirati na razmišljanje o načinima na koje stvari mogu poći po zlu, umjesto na pronalazak rješenja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
Image
Foto: Pexels
Image
Pexels

(FOTO: Pexels)

Ono što bismo trebali u toj situaciji napraviti je - prebaciti se iz zabrinjavajućeg razmišljanja, u  objektivnije, strateško razmišljanje - primjerice "razbiti" problem na manje dijelove i usmjeriti se ka ciljevima (primjerice, umjesto da se brinemo oko nekog zdravstenog problema, treba otići liječniku). Istinsko rješavanje problema obično će ga olakšati, a ne pogoršati.

Upravo se čita

Image
Nataša, Mašan i Marko

Shrvani otac Miloš oprostio se od ubijene supruge i sinova: 'Anđeli moji, dolazim vam uskoro. Volim vas'

Drugi, možda i još podmukliji razlog zašto se neki od nas ne mogu prestati brinuti je taj što se osjećaju zaštićenima na emocionalnoj razini. Zvuči nelogično jer, zašto bi nešto bolno i mučno bilo zaštitničko, no istraživanja idu u korist ovoj tvrdnji.

Ove dvije psihologinje zatražile su od volnotera koji su sudjelovali u znanstvenom eksperimentu da pogledaju uznemirujuće videe (primjerice scenu iz filma u kojem dijete plače nad umirućim ocem).

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Pokazalo se da se emocionalno stanje kod ispitanika koji su se uoči ove mučne scene brinuli, nije previše promijenilo, dok su oni koji su "nepripremljeni" gledali scenu iz filma doživjeli jaku negativnu reakciju. 

To bismo mogli objasniti na način da se osoba kroz brigu i anksioznost štiti od jačih negativnih osjećaja, objašnjavaju Liera i Newman, no i dodaju kako to ne opravdava ovakav način razmišljanja jer ćemo upasti u konstantno loše stanje što će dovesti do toga da ćemo se bojati sreće te da ćemo se u trenucima sreće osjećati ranjivima.

No, većina stvari o kojima brinemo najčešće se ne ostvare, a ako se i dogodi nešto loše, sjetite se da ćete se bolje nositi s tim ako "dolazite" iz emocionalnog blagostanja, a ne iz stanja tjeskobe i pesimizma.

Život i stil/ 28.11.2019. u 9:30
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Image
Slab mjehur...

Učestalo mokrenje: kako riješiti neugodan problem na prirodan način

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba