Živimo u digitalnom vremenu i možda nam se čini da knjige i priče više nisu toliko važne. Zato smo razgovarali s Anom Čerenšek, psihologinjom i mentalnom trenericom, kako bismo istražili zašto kod djece treba potaknuti ljubav prema knjigama, pričama i svijetu mašte.
"Čitanje i pisanje osnovne su vještine koje razvijamo od malih nogu. Naime, pomoću čitanja i pisanja usvajat ćemo sva znanja koja imamo tijekom života. Ukoliko nismo posebno vješti u jednom i drugom, naše će učenje, ali i mentalni razvoj sigurno biti limitirani", kaže psihologinja Ana Čerenšek te naglašava da čitanje i pisanje utječu na širinu našeg vokabulara, ali i na našu vještinu komuniciranja.
"Sigurna sam da ne moram posebno naglašavati koliko je danas važno znati se izraziti ili prenijeti svoje misli i osjećaje. Vještina komuniciranja utječe na samopouzdanje, ali i na cijeli spektar vaših socijalnih odnosa kao i uloga. I dobro je što živimo u digitalnom svijetu jer nam je sve dostupnije, pa tako i sve ono što možemo pročitati, ali i učiti pisati i izražavati se u novim dimenzijama kao što su društvene mreže", dodaje.
(Foto: Profimedia)
Kada djeca trebaju početi čitati knjige?
"Djeca mogu početi čitati knjige iz knjižnice od onog trenutka kad svladaju čitanje kao vještinu. To je kod svakog djeteta individualno. Potreban je razvoj nekoliko specifičnih vještina prije nego li dijete samostalno počne čitati. Obično čitanje vežemo za početak školovanja, a ni to ne vrijedi za svu djecu. Prije nego dijete počne samostalno čitati dobro je čitati s djetetom kako bi čitanje doživljavalo kao uobičajenu aktivnost u kojoj može uživati zajedno kao i samostalno", objašnjava.
Kako dalje kaže ljubav prema knjigama razvija se već od rane djetetove dobi. Na primjer, mala beba dok se kupa i vrti svoju plastičnu knjižicu za kupanje, a malo veća djeca uživaju u listanju slikovnica i šarenim ilustracijama, a svako dijete će ljepše zaspati uz priču koju mu čita roditelj. "Ukoliko je dijete od malena okruženo knjigama te izloženo prizorima u kojima mu roditelji čitaju ili pak čitaju sami za sebe, vrijeme s knjigom može se doživjeti kao nešto posve normalno - ljubav, kao i navika, već su tu. Učiti dijete da uživa u knjigama u starijoj dobi bez izloženosti u onoj ranoj, teško je i skoro nemoguće. Najteže je dijete naučiti uživanju u čitanju dok vi sami ne činite to isto. Djeca uče po modelu!", dalje poručuje roditeljima.
Uz dobru organizaciju bit će vremena i za čitanje
"Ne vidim problem u nalaženju vremena za čitanje - uz dobru organizaciju možete čitati svega nekoliko stranica dnevno i pročitat ćete knjigu, a da ste u to uložili svega par minuta svog vremena", kaže Čerenšek, ali dodaje da je i problem u izboru lektire koji je potpuno neatraktivan za današnju djecu. "Izostanak motivacije često rezultira odgađanjem izvršenja obaveza jer dijete bi trebalo raditi nešto što mu se ne sviđa, ne vidi smisao u tome i ne nalazi užitak. Promjena naslova, suvremena lektira i bolja organizacija mogli bi rezultirati i većim brojem pročitanih lektirnih stranica", dodaje.
Što kada starije dijete ne želi čitati lektiru?
"Lektira se mora pročitati ukoliko želite proći s pozitivnom ocjenom nastavni predmet. No, starija se djeca često služe trikovima kako bi izbjegla čitanje te čitaju sažetke na internetu ili jednostavno prepisuju gotov sadržaj. Vještija provjera pročitanog, kvalitetna diskusija na nastavnim satima hrvatskog jezika i uvođenje suvremenih naslova u popis lektira mogli bi doskočiti izbjegavanju te obaveze", kaže i objašnjava što bi roditelji mogli učiniti.
"Što se roditelja tiče, aktivniji nadzor i postavljanje pravila, kao i posljedica za kršenje istih, mogli bi pomoći no to nije dugoročno rješenje. Ipak je cilj pomoći djetetu da se osamostali. Pokušajte poticati djecu na izvršavanje obaveza tako da ih nagradite s nečim što uistinu vole. Iako na prvu dosadan sadržaj ipak će im pomoći izgraditi kritičko mišljenje kao i vještinu čitanja i razumijevanja. Nakon što dijete pročita poglavlje knjige, možete ga pozvati da vam prepriča sadržaj i tako provesti neko vrijeme zajedno u razgovoru. Nadalje, iako djeca ne čitaju lektiru u velikom broju ona mogu čitati i dalje onaj sadržaj koji im je bliži i zanimljiviji. Knjige su neiscrpan izvor inspiracije i zabave", savjetuje te kaže da u svom poslu susreće mnoge mlade ljudi koji vole čitati.
"Voljela bih roditeljima poručiti da ne odustaju od svoje djece, ali ni od samih sebe nego neka budu uporni oko pronalaska prave lektire, ali ne one koju je netko propisao nego svoje vlastite koja će im pomoći da otplove u svijet mašte ili da nešto novo saznaju ali, u svakom slučaju, da svaki dan malo narastu i postanu bolja verzija sebe!", kaže na kraju.
