Onaj tko ga nije iskusio ne može ni zamisliti koliko može biti zastrašujuć osjećaj panike. Psihologinja Danielle Forshee ga opisuje kao nagli val intenzivnog straha koji u roku od nekoliko minuta doseže svoj vrhunac.
Tijekom paničnog napadaja srce brže kuca, osoba se znoji, mučno joj je, osjeća bol u prsima, trnce u rukama i nogama te ima osjećaj da je odvojena od stvarnosti ili od sebe, kao da se nalazi u nekom paralelnom svijetu.
Većina paničnih epizoda traje u prosjeku 20 minuta, a ovo su tri stvari koje možete napraviti kako bi napadaj panike prošao što bezbolnije.
1. Trbušno disanje ili disanje dijafragmom
"Panični napadaj izaziva simptome fizičke tjeskobe jer mozak vjeruje da je istinski ugrožen i da se mora braniti", kaže Forshee. "Jedan od najučinkovitijih načina ublažavanja paničnog napadaja je trbušno disanje, odnosno disanje dijafragmom", dodaje. Razlog je taj što se tijelo grčii počinjete hiperventilirati, plitko dišete i organizam ne dobiva dovoljno kisika.
Ova vrsta disanja šalje signale mozgu da je situacija kritična. Disanje dijafragmom šalje mu pak potpuno suprotne signale - da ste opušteni i sigurni. Mozak će tu poruku prenijeti na organe, opustiti mišiće, usporiti otkucaje srca i vratiti vas u prirodno stanje.
(FOTO: Pixabay)
2. Zamjena misli
"Kada netko prolazi kroz napadaj panike , njegove misli govore u da je u opasnosti i da se boji nečega. Umjesto da dopustite svojim mislima da naprave negativnu lančanu rekaciju, spriječite ih tako što ćete ih zamijeniti pozitivnim mislima", objašnjava dr. Forshee. Drugim riječima, sve je u tome da restrukturirate misli.
Znači, umjesto da gfovorite sebi da će se dogoditi loše stvari, zapitajte se što ao se te loše stvari ne dogode? Korisno je i podsjetiti se u trenutku napadaja da će proći i da ga samo trebate izdržati.
3. Nemojte izbjegavati situacije u kojima vam se već dogodio panični napadaj
"Osobe koje pate od napadaja panike običavaju izbjegavati mjesta, ljude i situacije koje povezuju s ovim stanjem", kaže psihologinja. Primjerice, ako se napadaj dogodio u određenom restoranu, osoba više neće zalaziti u njega. No, dr. Forshee tvrdi da treba činiti baš suprotno.
"Mozak treba suprotno od izbjegavanja. Suočavanje. Tako će steći pouzdanje i povjerenje u tijelo da može izdržati napadaj te će početi reagirati na drugačiji način. Neće stvarati negativnu lančanu reakciju misli i tjelesnih simptoma", nastavlja.
Stoga, kada idući put morate otići na mjesto na kojem senapadaj već jednom dogodio, racionalizirajte situaciju. Razmislite o tome čega se bojite i izgubit će na snazi. Također, povedite sa sobom prijateljicu i vidjet ćete da ćete biti zaokupljeni razgovorom i uživanjem u hrani. Na paniku nećete ni pomisliti.
Pročitajte još:
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
