I prekomjerena stimulacija / Stres kod djece negativno utječe na rani razvoj mozga i pridonosi različitim poremećajima

Image
Foto: Thinkstock

Stres u dojenačkoj dobi može pridonijeti nastanku različitih poremećaja: od autizma do depresije,nasilja u obitelji, alkoholizma i narkomanije...

19.2.2018.
12:30
Thinkstock
VOYO logo

U dojenačkoj dobi i ranom djetinjstvu stres može poremetiti razvoj mreže moždanih stanica. Kronično doživljavanje stresa može stvoriti negativne obrasce razmišljanja i osjećanja koji mogu ostati trajno – cijeli život.

Odvajanje od roditelja je jedan od najvećih stresova u prvim godinama života jer izaziva osjećaj egzistencijalne ugroženosti, apsolutne bespomoćnosti i nezaštićenosti! Novije epidemiološke studije su pokazale da stres u dojenačkoj dobi može pridonijeti nastanku različitih poremećaja: psihičkih - u rasponu od autizma pa do depresije, koronarne bolesti, nasilja u obitelji, alkoholizma i narkomanije. Izloženost stresu u najranijoj dobi višestruko povećava učestalost ovih bolesti!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osim toga, djeca koja su pretrpjela traume u najranijim godinama (od čega je najgori gubitak roditelja), imala su jače razvijene veze koje provode emocije straha. Zbog toga su pokazivala simptome straha čak i u odsutnosti vidljive prijetnje. Kao da su ostala 'zaglavljena' u reakciji na traumatično iskustvo. 

Suvremeni način življenja je donio i značajne promjene u živote mladih roditelja – djeca se sve ranije odvajaju od njih (polazak u jaslice u dobi od 6 mjeseci) a međusobna komunikacija postaje sve oskudnija. Sve se manje vremena provodi s djecom, život je užurban i prevladava bitka za egzistencijalna pitanja obitelji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL
Image
Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL

(FOTO: Grgo Jelavić/PIXSELL)

Osim stresa, na rani razvoj mozga nepovoljno djeluju i drugi uzroci prekomjerne stimulacije. Istraživanja su pokazala da rana iskustva mogu pridonijeti poremećajima pažnje i drugim ADHD simptomima (poremećaj pažnje i koncentracije s hiperaktivnošću). Kombinacija nasljeđa (genetskih faktora) i utjecaja iz okoliša imaju odlučnu ulogu u razvoju ADHD-a, njegovog stupnja i progresije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Djeca koja gledaju TV u dobi od 1 – 3 godine imaju značajno veći rizik od razvoja poremećaja pažnje u dobi kada dosegnu 7 godina. Stoga je u procesu liječenja hiperaktivne djece potrebno obratiti pozornost na naviku gledanja TV-a. Američko pedijatrijsko društvo donosi preporuku da djeca u dobi do 2 godine ne bi trebali gledati televiziju niti bilo kakav drugi ekran jer TV 'može negativno utjecati na rani razvoj mozga'.

Image
Image

Tekst je preuzet iz priručnika Samoliječenje u trudnoći i tijekom dojenja u okviru Projekta SUTRA. Projekt SUTRA je javnozdravstveno-edukativni projekt u organizaciji Hrvatskog farmaceutskog društva, uz visoko pokroviteljstvo Ministarstva zdravlja RH i Agencije za lijekove i medicinske proizvode. Latinski je “partus“ porođaj, a čitajući unatrag dobivamo naziv SUTRA(p), po čemu je i projekt dobio naziv: SUTRA- Samoliječenje U TRudnoći i tijekom dojenjA. Jedna od glavnih misija projekta SUTRA jest osvijestiti širu i stručnu zajednicu o važnosti edukacije trudnica i dojilja o rizicima i mogućnostima samoliječenja (self-medication) te pozitivno utjecati na prevenciju neželjenih posljedica uslijed samoliječenja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!

Samit
fnc 15
Gajin svet
Cijena strasti
Hell's kitchen
default_cta
Azbuka našeg života
Tajne vinove loze
Ljubavna zamka
Alvin i vjeverice
Pevačica
default_cta
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Volio bih da sam ovdje
Brak na prvu
Playmobil
default_cta
Sumrak saga: Mladi mjesec
VOYO logo