Istraživanje GfK-a o pretilosti provedeno je na reprezentativnom uzorku od tisuću odraslih građana Hrvatske, a iz tih je podataka izračunat BMI (Indeks tjelesne mase) kao okvirni pokazatelj uhranjenosti.
BMI je težina u kilogramima podijeljena s kvadratom visine u metrima. Osobe čiji BMI je od 20 do 25 su normalne težine, one sa indeksom 25 do 30 imaju prekomjernu težinu, a čiji indeks je iznad 30 smatraju se pretilima.
Prosječni BMI je 2010. bio na gornjoj granici normalne težine (25), u 2014. godini zašao je u područje prekomjerne težine (26), a najveći porast indeksa primjećen je u skupini mladih ljudi od 15 do 35 godina, navodi GfK.
Podaci pokazuju da je 2010. pretilih bilo 15 posto, a onih s prekomjernom težinom 35 posto, dok je četiri godine kasnije broj pretilih porastao za jedan posto, a onih s prekomjernom težinom za pet posto.
Također, broj osoba s normalnom težinom u četiri je godine pao za tri posto (s 45 posto u 2010. na 42 posto u 2014. godini), a za isti postotak pao je i broj pothranjenih (s pet na dva posto).
GfK je u drugom istraživanju, provedenom u ožujku, pokušao saznati koliko hrvatskih građana nešto poduzima po pitanju viška kilograma, a pokazalo se da je tijekom jeseni i zime ukupno 24 posto građana aktivno radilo na smanjenju tjelesne težine. Dakle, na smanjenju viška kilograma radio je tek svaki četvrti građanin, iako svaki drugi ima prekomjernu težinu.
