Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
tegobe modernog čovjeka

Svjetla pametnih telefona i računala utječu na cirkadijski ritam

Ekrani pametnih telefona, tableta i računala mogu poremetiti cirkadijski ritam što na koncu može dovesti do razvoja bolesti

Image
Foto: Thinkstock
Život i stil/ 30.11.2018. u 15:51
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Istraživanje provedeno na Institutu Salk za biološke znanosti u San Diegu pokazalo je da ekrani pametnih telefona, tableta i računala mogu poremetiti cirkadijski ritam što na koncu može utjecati na zdravlje i izazvati metabolički poremećaj, dijabetes, pretilost,  poteškoće s pamćenjem pa čak i tumore. 

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Cell Reports, a stručnjaci se nadaju da će pomoćiu liječenju migrene, nesanice, jet lega i poremećaja cirkadijskog ritma.

"Moderan način života, izloženost svjetlima ekrana noću, remeti naš unutarnji ritam i ima neslućene posljedice na zdravlje", objašnjava autor studije, profesor Satchidananda Panda. 

Tijelo ima svoj unutarnji, biološki ritam koji prati izmjenu daa i noći. Znamo ga pod nazivom cirkadijski ritam ili ciklus spavanja i budnosti. Unutarnji sat pomaže nam regulirati stanje budnosti i stanje sna. Svaka stanica, svaki organ ovisi o tom unutarnjem satu. Da bi on radio kako treba moramo organizmu osigurati redovit i uredan san.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Plava svjetla (kako se nazivaju svjetla ekrana pametnih telefona, tableta i računala) smanjuju izlučivanje melatonina, hormona koji regulira san i cirkadijski ritam. 

U najdubljem sloju očne mrežnice nalaze se svjetlosno osjetljive stanice koje djeluju poput piksela u digitalnoj kameri. Kada su izložene svjetlu, unutar njih se kontinuirano regenerira protein melanopsin, signalizirajući mozgu razine ambijentalnog svjetla kako bi onda on regulirao svijest, spavanje i budnost.

Upravo se čita

Melanopsin igra ključnu ulogu u usklađivanju našeg unutarnje ritma. Nakon što je deset minuta osvijetljen, prekida lučenje hormona melatonina koji je odgovoran za spavanje.  Za razliku od ostaih stanica u oku, melanopsinske stanice reagiraju sve dok svjetlost traje ili čak nekoliko sekundi dulje. To nije dobro jer su naši cirkadijski ritmovi napravljeni tako da odgovore samo na dugotrajno osvjetljenje.

Pročitajte još:

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!

Život i stil/ 30.11.2018. u 15:51
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba