Drvo kaučukovca originalnog podrijetla iz Južne Amerike drvo je iz porodice mlječika, a osnovna mu je karakteristika lučenje ljepljivog i gustog mliječnog soka lateksa.
Kaučukovac u divljini može doseći visinu i od 44 metra, iako na plantažama pronalazimo i manja drva od otprilike 24 metra visine s trodijelnim listovima i stinim cvjetovima u grozdovima. Kaučukovcu je potrebno oko 2500 milimetara padalina u jednoj godini s minimalno 100 kišnih dana, zatim temperature od 25 do 28ºC s relativnom vlažnošću zraka oko 80% te što je manje vjetra moguće.
S obzirom da mu za rast pogoduje vrijeme s mnogo kiše i sunca te bez mraza, najčešće raste u tropskim krajevima. Ljudima je najznačajniji dio drveta kaučukovca njegov lateks, mliječna koloidna emulzija monomera izoprema. Na doticaju za zrakom pH pada sa sedam na pet te se spontano kruti i stvara krute polimere, točnije gumu.
Svako drvo kaučukovca luči lateks kako bi se obranilo od potencijalnih napada gljiva i kukaca. Kada drvo bude staro barem 5 godine, započinje se sa skupljanjem lateksa te se taj posao obavlja svaki drugi dan. Mliječni sok ne izlazi sam od sebe iz stabla kaučukovca već je potrebno ili zarezivanje stabala ili sječa kako bi se sok dobio. Skupljanje se vrši ujutro budući da je tada pritisak lateksa najjači. Guma se dobije tako da se kora s jednog dijela stabla oguli te se na njega postavi žlijeb, a ispod njega posuda u koju će se mliječni sok sakupljati. Tako sakupljeni sok se procijedi te daljnim obradama u tvornicama, dođe do stvaranja gume. Jedno drvo kaučukovca može davati sok oko 18 godina.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
