Slijev Crnoga mora obuhvaća oko 62% teritorija na kojem je razgranata mreža koju čine rijeke i jezera Hrvatske. Taj slijev čine i dvije naše najduže rijeke Sava (562 km) i Drava (505 km), koje su, kao i Dunav, u koji se ulijevaju, svojim velikim dijelom i granične rijeke.
Rijeke i jezera Hrvatske imaju naravno i svoje veće i manje pritoke. Glavni su pritoci Save rijeke Sutla, Krapina, Kupa (najdulja rijeka cijelim tokom u Hrvatskoj), Lonja i Una., dok su veći su pritoci Drave Mura, Bednja i Karašica, a Vuka je pritok Dunava. Dunav je ujedno i glavni plovni put Dunav, a Drava je za veća plovila plovna samo do Osijeka. Plovnost Save je do Siska.
Rijeka Sava je, prema ukupnoj dužini vodotoka, najznačajnija i
najdulja hrvatska rijeka.
Dunav je druga po dužini europska rijeka koja izvire u
Schwarzwaldu (Crnoj šumi) u Njemačkoj, a utječe u Crno
more.
Drava od svog izvorišta u talijanskim Dolomitima povezuje
Austriju, Sloveniju, Hrvatsku i Mađarsku.
Gacka i Lika naše su naše najpoznatije rijeke ponornice čiji podzemni tokovi završavaju u podvelebitskim vruljama.
Jezera ima u svim dijelovima naše zemlje, ali su površinom
uglavnom mala. Najveće je prirodno jezero Vransko (30,7 km²) kraj
Biograda dok su u svijetu najpoznatija slikovita Plitvička
jezera u Lici. Od umjetnih akumulacija, izgrađenih za potrebe
hidroelektrana, najveće su Dubrava (17,1 km²) i Varaždinsko
jezero (10,1 km²) na Dravi te Perućko jezero (13 km²) na
Cetini.
Tako rijeke i jezera Hrvatske čine da se
Hrvatska nalazi u samom svjetskom vrhu prema omjeru površine
zemlje i podzemnih vodnih zaliha.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
