Kada se okupljamo oko božićnog drvca ili ukrašavamo stan, znamo
da su to stari običaji za Božić.
Sudjelujemo u tradiciji koja se proteže tisućama godina. S
vremenom su se ti stari običaji za Božić
nadopunjavali i formirali u ovakve kakve danas njegujemo.
Prema povjesničarima, prirodno vrijeme za božićni blagdan je
upravo kraj prosinca.
U poljoprivrednom društvu žetva za ovu godinu je gotova, a na
poljima se ne može ništa raditi. I to je vrijeme kada se ima
vremena posvetiti vjerskom životu.
Svi želimo taj topli božićni sjaj zbog kojeg su i stari običaji za Božić široko prihvaćeni.
Mračni dani koji kulminiraju zimskim solsticijem mogu se olakšati
blagdanima i ukrasima, stoga su stari običaji za Božić oni koji
izvlače najbolje iz nas.
Pokloni su bili blagoslov za ljude u dane došašća, iako se
božićno trošenje suprotstavlja vjerskom cilju slavljenja rođenja
Isusa Krista.
Sada su nama to zamijenili pokloni, igračke i druženja.
- Božićni običaji u Slavoniji
Jedan od rijetkih, ako ne i jedini stari hrvatski božićni običaj,
koji se i danas zadržao je sijanje pšenice. Pšenicu sijemo na
blagdan svete Lucije.
Božić se kao kršćanski blagdan u svakom narodu obilježava na
poseban način čineći dio njegove etnografske baštine.
Pokloni su nova (i iznenađujuće kontroverzna) tradicija koju su
ponukali stari običaji za Božić.
