U žitaricama je veliki broj travnih, odnosno uskolisnih i
širokolisnih biljnih vrsta koje se javljaju kao korovi. Ipak,
svega nekoliko korovnih vrsta dominira svojom prisutnošću i
brojnošću kao i štetama koje čine.
Najprisutniji, a samim time i najopasniji korovi su
širokolisni korovi u pšenici čiji je kritičan
broj 15-20 biljaka/m²), a pojavljuju se: broćika, čestoslavica,
mišjakinja, mrtva kopriva.
Širokolisni korovi u pšenici s latinskim
nazivima su slijedeći: Rhizoctonia solani, Cercosporella
herpotrichoides, Fusarium nivale, Fusarium roseum, Pythium
sp., Ophiobolus graminis, lat. Bazidiomicete ssp.
U proljetnom periodu potrebno je voditi računa o različitim
vrstama širokolisnih korova koji su već u razvoju
Mjere kojima se suzbijaju širokolisni korovi u
pšenici: sjetva otpornih sorata, uništavanje prijelaznog
domaćina, duboko zaoravanje žetvenih ostataka.
Vrlo važne mjere kojima se suzbijaju širokolisni korovi u
pšenici su i primjena herbicida.
U jesenskom roku koriste se herbicidi širokog spektra djelovanja
koji svoju djelotvornost u tlu zadržavaju sve do proljeća.
Primjena nakon nicanja racionalnija je od primjene prije sjetve,
jer korov osim korijenom, sredstvo upija i putem lista.
