Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču
Bolesti u povrtnjaku

Pjegavost lista blitve - Uzgoj i bolesti blitve

Pjegavost lista blitve (lat. Cercospora beticola) je bolest blitve koja na listovima prouzročuje male okrugle svijetlosmeđe pjege s tamnim rubom. Kako se boriti s njom?

Image

koliko treba da nikne blitva

Foto: Pixabay.com
Život i stil/ 30.5.2018. u 14:44
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Blitva (lat. beta vulgaris var. cicla) jednogodišnja je ili dvogodišnja lisnata biljka porijeklom iz Azije i Sredozemlja.  Korijen joj je vrlo plitak i čvrst a mesnati listovi naizmjenično rastu, sjajni su i goli te mogu narasti i do 40 cm.

Stabljika joj je uspravna i gola visine oko 50 - 60  cm. U cvatu je od lipnja do rujna.

Blitva se razmnožava sjemenom. Za rast traži sunčano i polusjenovito mjesto na humusnom tlu bogatom hranjivim tvarima. Ova biljka može i prezimiti ali se mora prekriti pokrovom od lišća )

Pjegavost lista blitve  (Cercospora beticola) je u našoj zemlji najraširenija u kontinentalnim područjima gdje se uzgaja šećerna repa. Češće napada ciklu a nešto manje blitvu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Pjegavost lista blitve prepoznaje se po brojnim, malim, smeđim ili sivo-bijelim pjegama promjera 2-3 mm s naglašenim crvenkastim ili ljubičasto-smeđim rubovima. 

Pjege se isprva pojavljuju na starijim listovima i imaju promjer dva do tri milimetra. 

Upravo se čita

Zaraženi list je neupotrebljiv za ishranu. Da bi se spriječila pjegavost lista blitve treba obavezno uvažavati smjenu kultura na parceli.

Obavezno jeičistiti otkidanjem zaraženo lišće po prvoj pojavi, a sklop blitve neka bude rjeđi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Može se obaviti tretiranje fungicidom iz skupine strobilurina (Quadris SC) pred toplo i vlažno razdoblje.

Siva pjegavost (Ramularia beticola) se prepoznaje po razvoju nepravilno uglatih sivo-smeđih ili sivo-bijelih pjega na starijem lišću, čiji je središnji dio svjetliji nego u Cercospore, a također su većeg promjera (5-10 mm). Rubovi ovih pjega ne moraju biti potpuno okrugli, već i uglati ili omeđeni lisnim žilama. Sivoj pjegavosti više odgovara prohladno-vlažno razdoblje, uz optimalne temperature 17ºC, a zabilježeni su gubici prinosa 10-20 %.

Hrđa (Uromyces betae) češće napada blitvu nego ciklu. Na lišću s gornje i donje strane primjećujemo  brojne nakupine  “prištića” (tzv. sorusi), promjera oko 2 mm, narančaste ili smeđe-crvenkaste boje, koji pred kraj vegetacije postaju tamno-smeđi. Lišće se zbog jakog napada hrđe rijetko suši, ali narušava njenu prodajnu vrijednost. Svim biljnim hrđama za razvoj pogoduje upravo proljetno vlažno i toplo razdoblje (od 15° do 22ºC).

Pepelnica (Erysiphe betae)  na jugu Hrvatske može biti češća bolest blitve. Na pojedinim dijelovima  listova srednje starosti se javlja slaba pepeljasta prevlaka, koja se u povoljnim uvjetima brzo proširi (temperature 15-30ºC, uz povišenu vlažnost zraka).

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

U svijetu su zabilježene štete uroda i do 25%, a polja s jačim napadom pepelnice postaju tržno neiskoristiva.

Plamenjača (Peronospora farinosa f. betae; f. spinaciae) je vrlo opasna u usjevima špinata, dok u usjevima cikle i blitve rijetko nanosi štete.

Antraknoza špinata (Colletotrichum dematium f.sp. spinaciae) je nakon plamenjače značajno manje prisutna bolest. Javlja se u razdobljima kišnog vremena kada se može iznenada pojaviti u usjevu.

Prenosi se zaraženim sjemenom, a uzročnik na listovima uzrokuje pojavu nekrotičnih (tamnih) pjega raznih dimenzija. Dio oko pjege ima žućkastu boju. Širi se pomoću kiše.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Za suzbijanje svih opisanih bolesti povrtnih lobodnjača mogu se koristiti fungicidi, ali se primjenjuje preventivno samo jednom u prvom dijelu vegetacije. Uvijek uz propisanu karencu 20 dana.

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!​​

Život i stil/ 30.5.2018. u 14:44
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba

Pročitajte još

Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Više s weba