U posljednje vrijeme često možemo čuti kako je depresija postala epidemija 21. stoljeća, odnosno kako predstavlja jedan od glavnih zdravstvenih problema današnjice i baš zbog toga razgovarali smo s psihologinjom i mentalnom trenericom Sandrom Župarić. Ovaj problem imaju i mnoge hrvatske obitelji, a kako naglašava stručnjakinja "naše razumijevanje samog pojma poprilično je limitirano". Objasnila je koje pogreške činimo te što možemo učiniti ako u obitelji imamo osobu koja se bori s depresijom te kome se obratiti za pomoć.
"Prva greška koju činimo je da lako etiketiramo osobu tako što za svako vidljivo tmurnije raspoloženje kažemo On/ona je depresivan/depresivna čime istog trenutka umanjujemo ozbiljnost kliničke depresije. Druga, možda još veća pogreška je to što većina vjeruje kako je depresija samo oblik trenutne slabosti i da je se pojedinac lako može riješiti. Stoga, naginjemo davanju savjeta poput – preboli to, imat ćeš drugih prilika, uvijek postoji sutra!, pri tome očekujući da će se problem sam s vremenom riješiti", rekla je na početku Župarić.
Što je zapravo depresija i koji su simptomi?
Psihologinja Župarić: Ako govorimo o depresiji iz pozicije znanosti možemo vidjeti kako postoje razni oblici koji variraju s obzirom na vrstu, jačinu i trajanje simptoma (npr. velika depresivna epizoda, distimija, postporođajna depresija i sl.). Ono što im je zajedničko je da niti jedan nije moguće isključiti pritiskom na gumb. Primjerice, vaš prvi savjet srčanom bolesniku ne bi bio Misli pozitivno i ozdravit ćeš, već biste otišli kod prvog dostupnog liječnika. Tako trebate pristupiti i depresiji. Ovaj široko rasprostranjeni poremećaj predstavlja ozbiljan zdravstveni problem koji zahtijeva pristup stručnjaku već na prvu pojavu simptoma. Klinička depresija nadilazi tugu i tako utječe na svaki aspekt pojedinčevog života, a većinom se očituje kroz: osjećaj bespomoćnosti, beznađa i tuge, gubitak interesa za aktivnosti u kojima je osoba prije uživala, problemi s koncentracijom i pamćenjem, iscrpljenost i gubitak energije, psihomotorna uznemirenost ili usporenost, poteškoće sa spavanjem, promjena apetita, glavobolja i suicidalne misli.
(Foto: Thinkstock)
Što sve može potaknuti razvoj depresije?
Psihologinja Župarić: Iako postoje određene rizične skupine, od depresije mogu oboljeti pojedinci neovisno o dobi, spolu, izgledu i socioekonomskom statusu. Sve je više dokaza o povećanju učestalosti depresije među mladima što se može očitovati i kroz smanjenu akademsku uspješnost, zlouporabu supstanci, razdražljivost ili socijalnu izolaciju, dok kod starijih možemo primijetiti probleme s održavanjem pažnje.
Kombinacija određenih bioloških, psiholoških i socijalnih čimbenika može doprinijeti razvoju kliničke depresije (nasljednost, zlostavljanje u djetinjstvu, dugotrajan stres i neadekvatne strategije za nošenja sa stresom, veliki negativni životni događaji), dok su posljedice često vezane uz trajne promjene u našem organizmu što ozbiljno može ugroziti naše tjelesno zdravlje.
Ako je nama bliska osoba oboljela, imat ćemo potrebu da je spasimo. Je li to moguće?
Psihologinja Župarić: Život s osobom oboljelom od depresije može postavljati određene izazove, zbog čega se često i mi možemo osjećati bespomoćno. Trudimo se svojim savjetima i pogledima na svijet pomoći osobi, ali kao da se sve vrti u krug. Nažalost, savjeti poput Misli pozitivno, Pokreni se i Sutra je novi dan, osobi neće pomoći jer da je tako jednostavno osoba bi to već učinila.
Kada prepoznate simptome kod vaših bližnjih, važno je da im što prije pomognete u pronalasku odgovarajuće dijagnoze, liječenja i terapeuta. Brižnim tonom istaknite kako ste primijetili određene promjene u raspoloženju i ponašanju, te kako bi bilo dobro čuti drugo mišljenje. Ono što je svakako neprocjenjivo je emocionalna podrška što uključuje aktivno slušanje i postavljanje otvorenih pitanja iz pozicije interesa. Ne omalovažavajte izražene osjećaje, imajte strpljenja i nikako nemojte zanemarivati iskaze vezane uz samoubojstvo već ih spomenite stručnjaku. Pozovite oboljelu osobu u šetnju, na izlete, u kino i druge aktivnosti. Iako će vas možda odbijati, budite ustrajni! Slušajte savjete terapeuta i kao tim pristupite svom zajedničkom cilju!
(Foto: Thinkstock)
Što možemo učiniti kako bismo sačuvali sebe u takvoj situaciji?
Psihologinja Župarić: Ako živite s oboljelom osobom, nikako nemojte zanemariti sebe! Uglavnom, prije polijetanja zrakoplovom čujemo – Prvo stavite masku sebi, da možete drugoj osobi pomoći! Isto vrijedi za mentalno zdravlje.
Važno je svakodnevno ulagati u mentalno zdravlje. Poput klasične higijene zuba – ako ih ne perete svaki dan, sigurno ćete ubrzo morati kod zubara. Tako je i kod mentalnog zdravlja. Potrebno je koristiti alate koji će vam pomoći u održavanju mentalnog zdravlja (tehnike relaksacije, mindufulnes meditacija, tjelesna aktivnost, biofeedback treninzi kao metoda stres menadžmenta i sl.).
Gdje se može potražiti pomoć za sebe ili blisku osobu?
Nema razloga da se sami mučite i čekate da se depresija kod vas ili bližnjih samo tako isključi. Neki od stručnjaka mentalnog zdravlja vam mogu pomoći, kao što su:
- Mentalni Trening (neklinička populacija svih uzrasta– prevencija kroz savjetodavni rad i učenje tehnika upravljanja emocijama, unapređenje fokusa i motivacije, te primjena na biofeedback i neurofeedback tehnologiji).
- HUBIKOT (udruženje kognitivno-bihevioralnih terapeuta)
- Poliklinika za zaštitu djece i mladih
- Hrabri telefon (besplatni telefonski razgovori za djecu i mlade)
- …i liječnici opće prakse, te poliklinike s odjelima za psihijatriju.
