Trešnja (lat.Prunus avium) je listopadno stablo iz porodice ruža
(Rosaceae), a drvo trešnje naraste od 15 do 32 m visine. Nalazimo
ga na području Europe, zapadne Azije i sjeverne Afrike.
Uzgoj trešnje (Prunus avium L.) u Republici Hrvatskoj ima dugu
tradiciju a osobito je poznata sadnja trešnje u
Dalmaciji, odnosno u mediteranskom dijelu Hrvatske gdje
povoljni agroekološki uvjeti uzgoja utječu na ranije dozrijevanje
plodova.
Sadnja trešnje u Dalmaciji dovodi do postizanja
prepoznatljive kakvoće ploda , a time i visoke tržišne
cijene.
Trešnja je priznata i zbog izrazito vrijednih hranjivih sastojaka, dijetoprofilaktičkih i dijetoterapijskih vrijednosti, plodovi trešnje se sve više troše u svijetu, ali i na našem tržištu. Bogata je biljnim vlaknima, vitaminima i mineralima te antioksidansima .
Drvo trešnje ima ovalne, duge listove, koji rastu od 7 do 14 cm,
a 4–7 cm su široki. Plod trešnje je crvena bobica, 1–2 cm u
promjeru, zavisno o sorti.
Obujam stabla iznosi do 1,5 m, a kora drveta je
glatka.
Sadnja trešnje u Dalmaciji radi se s većim
brojem lokalnih sorata trešnje.
Neke od tih sorti su značajne za određena područja, ali
njihove pomološke i gospodarske osobine nisu temeljito istražene.
Na području Dalmacije najzastupljenije su tradicionalno uzgajane
sorte Gomilička, Stonska i Tugarka, a na području Poljica sorta
Tugarka.
Osim navedenih sorata obilaskom terena i anketiranjem proizvođača evidentiran je i niz manje zastupljenih sorata lokalnog nazivlja pa tako znamo da sadnja trešnje u Dalmaciji podrazumijeva i sadnju Rane Stonske, a tu su i Ranka, Roža, Bilica, Crnica, Cvitulja i Kaštelanka, te neke introducirane sorte.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
