Prije nego što započne sjetva proljetnog ječma, mora se znati da ječam treba sijati u plodoredu, a dobri predusjevi su: krumpir, suncokret, kukuruz kraće dužine vegetacije i zrnene mahunarke. Treba izbjegavati sjetvu ječma nakon strnih žita.
Sjetva proljetnog ječma, posebno ozimih formi,
mora započeti uz poštivanje optimalnog roka sjetve.
Optimalni rok sjetve proljetnog ječma je prva polovina
listopada i to od 1. do 15.
Tako sjetvu jarog ječma treba kvalitetno pripremiti i obaviti je
prvih dana poljskih radova.
Površina zemljišta mora biti pripremljena za kvalitetnu sjetvu
proljetnog ječma – krajem veljače ili početkom
ožujka.
Poštivanje rokova i datuma je posebno važno zbog kraćeg
svjetlosnog stadija kod ječma u odnosu na druge
žitarice.
Ječam brže prelazi prve etape organogeneze u odnosu na druga
žita, od čega direktno ovisi i potencijal za prinos ječma.
Ječam ima skromnije zahtjeve od drugih žitarica, što se tiče
vlage i topline, posebno u odnosu na pšenicu.
Tako ječam klija na temperaturi od 1- 2ºC, a optimalna
temperatura za razvoj je 15ºC.
Mlade biljke izdržavaju temperaturu od –4 do -6ºC, a kada
ojačaju i porastu (što nazivamo bokorenje) mogu da izdrže i -10
do -12۫°C. Zbog slabije razvijenog korijenovog sistema u odnosu
na druga strna žita. Ječam je osjetljiviji je na
kisela zemljišta, posebno pivarski ječam.
Sjetva proljetnog ječma podrazumijeva i da
zemlja bude plodna, zemljište strukturno, s optimalnom pH
vrijednošću od 6,5 do 7,2.
Sjetva proljetnog ječma je ujedno i zalog dobrog uroda ječma.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
