Stablo trešnje listopadno je drvo koje pripada porodici Rosaceae. Može doseći visinu od čak 20 metara, krasi ga sivo-crvenkasta glatka i sjajna kora, zeleni jajoliki listovi te u skupinama nagomilani bijeli cvjetovi.
Najdraži dio trešnje su, naravno, njezini mali, okrugli, mesnati plodovi čija se boja, ovisno o sorti, može kretati od bijele do tamno-crvene pa gotovo i crne boje.
najkrupnija trešnja na svijetu
(FOTO: Pixabay)
Stablo trešnje počinje cvasti kada prosječne temperature dosegnu 10-11 celzijevih stupnjeva, a najbolje se oplođuju pri prosječnoj dnevnoj temperaturi između 15 i 20 stupnjeva celzijevih. Trešnjama je dovoljna mala količina vlage u tlu jer njezin korijen ima jaku apsorpcijsku moć.
Dovoljno joj je oko 500mm oborina godišnje, ne podnose visoku vlagu zraka. Također, trešnji odgovaraju duboka i rahla tla, propusni vapnenci, aluvijalna tla, blago kisele, neutralne ili blago alkalne površine.
Voćke su odličan izvor vitamina A, B1, B2, B3, B6, C i K te minerala kalija, kalcija, željeza, bakra, mangana, magnezija, fosfora i cinka. Sadrže prehrambena vlakna, celulozu, pektin, organske kiseline, proteine i ugljikohidrate.
Uz to, trešnje štite od raka, čuvaju srce i krvne žile, pomažu kod upala, smanjuju bolove, čiste bubrege i mokraćne kanale, poboljšavaju zdravlje kostiju te pridonose mladenačkom izgledu.
Smatra se da je stablo trešnje poteklo iz Male Azije te da je preko Rimljana došlo do čitave Europe.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
