Mnoge su životinje u rijekama. Neke u njima
žive za stalno, npr. ribe, rakovi i puževi te mnoge vrste vodenih
biljaka.
Životinje u rijekama su i brojni sitni
beskralješnjaci, npr. ličinke kukaca, koje veći dio života
provedu u rijeci i njenim postranim dijelovima, dok odrasli kukac
kratkog životnog vijeka ima glavnu ulogu u razmnožavanju i
rasprostranjivanju vrste.
Rijeke su središta biološke raznolikosti i u njima živi velik
broj biljnog i životinjskog svijeta. Dok ribe, rakovi i puževi u
rijekama žive stalno, nekim sitnim beskralježnjacima, sisavcima,
pticama i gmazovima ona najčešće služi samo kao izvor hrane.
Neke životinje u rijekama su endemske (što znači da ne žive nigdje drugdje u svijetu), a neke od njih su zakonom zaštićene.
Neke životinje u rijekama, posebno ptice močvarice i biljaka žive na kopnu, ali su neraskidivo vezane uz vodena staništa.
Tok jedne rijeke dijeli se prema vrstama riba. Zona pastrve čini
najgornji dio brdskih potoka s kamenitim dnom i jakom strujom
vode. Od riba tu žive još i peš (Cottus gobio) i pijor (Phoxinus
phoxinus). Česte su i alge kremenjašice i mahovine. Zona lipljena
je prelazna zona prema srednjem toku, a uz lipljena tu još uvijek
obilno nalazimo i pastrvu, peša i pijora te ribe srednjeg toka:
mrenu, klena i podusta, krkuša. Zona mrene podudara se sa
srednjim tokom rijeke šljunkovito-pjeskovite podloge, gdje je
veće kolebanje temperature vode i ima manje otopljenog kisika. Uz
mrenu dolaze još i klen, podust, jez, bolen, klenić, mladica…
Donji tok rijeke s muljevito-pjeskovitim koritom obuhvaća zonu
deverike. Uz deveriku, od riba tu nalazimo i bodorku, šarana,
linjka, smuđa, soma, štuku, …
Životinje u rijekama vole mjesta na ušćima u
kojima ima mnogo vodene vegetacije, česta je i nestašica kisika,
kolebanja ekoloških parametara su velika. Zona lista predstavlja
samo ušće rijeke u more od kojega je voda zaslanjena. Primjer
ribe koju nalazimo ovdje je jegulja.
U Hrvatskoj najveći broj životinja u rijekama živi u
Dunavu, Dravi, Savi i njihovim pritocima.
