U geografskom smislu najčešće se za granicu sjevernih polarnih
krajeva uzima izoterma +10°C najtoplijeg mjeseca ili sjeverna
granica drveća. Za sjeverne polarne krajeve upotrebljava se naziv
Arktik dok se za južne polarne krajeve koristi naziv
Antarktik.
Sjeverni medvjed (Ursus maritimus) vezan je uz
ledom okovano more. Njegovo omiljeno stanište je “arktički
prsten”, vode i otočni arhipelag Arktika.
Polarni krajevi na sjevernoj i južnoj polutki u mnogočemu se
razlikuju, ali vegetacija polarne klime koja na njima vlada
gotovo pa je jednaka, mogli bismo reći nepostojeća, čime se onda
hrane, kako i gdje žive polarni medvjedi?
Sjeverni medvjed živi na područjima oko sjevernog pola pokrivenim
vječnim snijegom i ledom.
Bez leda, sjeverni medvjed teško
preživljava, a svake godine Zemlja postala toplije i
više leda se topi na Arktiku.
Najviše vole područja s većim otvorenim vodenim površinama i
širim obalnim područjima. Žive samotnjački i aktivni su tijekom
čitave godine. Neobično su uporni, a u potrazi za hranom mogu
provesti veći dio dana. Najčešći način prehrane sjevernog
medvjeda je lov, a njihov glavni plijen su tuljani.
Sjeverni medvjed odličan je plivač koji se baca u vodu naglavce poput pasa. Može plivati brzinom od više desetaka kilometara na sat. Otvorenim očima i zatvorenim nosnicama rone ispod površine vode gdje izdrže i više od dvije minute.
Mjesta gdje živi sjeverni medvjed sve su više ugrožena otapanjem leda i svi moramo raditi na borbi da se to zaustavi.
