Ostani doma
Kolumne / Irena Brbić
Glazba je nova terapija za epilepsiju
Pixabay

Neke od epilepsija ne reagiraju na konvencionalnu terapiju lijekovima ili ona nije dovoljno učinkovita, dok se u drugim slučajevima epilepsija može kontrolirati lijekovima koji mogu imati neželjene nuspojave

Epilepsiju su imale mnoge slavne i poznate osobe od Sokrata, Aleksandra Velikog, Napoleona, Bethovena, Dostojevskog, Georgea Gershwina, Vladimira Iljiča Lenjina pa sve do današnjih celebova kao što su pjevači Neil Young, Prince i mnogi drugi.

Epilepsija nije do kraja shvaćena bolest kao uostalom niti mnoge druge bolesti. Ne znamo točan uzrok epilepsije, ali ju često povezujemo s traumama, moždanim udarom i visokim krvnim tlakom.

Radi se o neurološkom poremećaju u kojem se pojavljuju povremeni napadaji poremećaja funkcije mozga koji obično uzrokuju gubitak svijesti, a ponekad i konvulzije. Vjeruje se da postoji 40 različitih oblika epilepsije.

Neke od epilepsija ne reagiraju na konvencionalnu terapiju lijekovima ili ona nije dovoljno učinkovita, a u drugim slučajevima epilepsija se može kontrolirati lijekovima koji mogu imati neželjene nuspojave pa osim konvencionalnog pristupa postoje i drugi načini terapija, kao što su duboka neurostimulacija mozga (operativno), stimulacija živca vagusa električnim impulsima (VNS), Tomatis metoda koja stimulira cijeli živčani sustav posredstvom glazbe i zvukova, neurofeedback i homeopatija. 

(FOTO: Pexels)

Poznato je da klasična glazba povećava aktivnost mozga više, no druge vrste glazbe te da slušanje određenih vrsta glazbe može potaknuti poboljšanje u izvođenju određenih vrsta mentalnih zadataka poznatih kao prostorno-vremensko rasuđivanje. Terapija glazbom stimulira mozak na specifičan način, što može dovesti do boljih veza, učinkovitijeg funkcioniranja neurotransmitera i smirenije i koordiniranije ukupne funkcije mozga i integracije.  

Provedena znanstvena istraživanja potvrdila su da su terapije glazbom umanjile ili eliminirale epileptičnu aktivnost te su primijećena poboljšanja u pamćenju, budnosti, koncentraciji, koordinaciji, povjerenju i općem funkcioniranju.

Mozartova glazba ima dubok utjecaj na mozak, iako još nitko ne zna zašto. Kakav god bio učinak Mozartove glazbe, on nije povezan s uživanjem u glazbi jer su mnogi ispitanici spavali tijekom znanstvenih istraživanja. 

Uređaj nazvan elektronsko uho povezan je na slušalice kojeg je osmislio dr. Alfred Tomatis, a koji prenosi glazbu na način da vježba mišiće u uhu. Slušanje filtrirane glazbe kroz slušalice reeducira mozak, a slušanje Mozarta kroz elektroničko uho, klinički dokazano smanjuje stres i depresiju, u isto vrijeme povećavajući mogućnost koncentracije i mentalne bistrine. 

U većini slučajeva epilepsije brzo opažamo promjenu obrasca: napadaji postaju manje nasilni, rjeđi i osoba se brže oporavlja. 

Stimulacijom mozga, odnosno živčanog sustava Mozartom i gregorijanskim koralima,  tijelo potiče rad živca vagusa koji je zadužen za isključivanje refleksa «borbe ili bijega». Također vagus aktivira opuštenost smanjujući broj otkucaja srca i krvni tlak i tako prevenira stres. 

Homeopatija je također izvrsna komplementarna terapija konvencionalnoj ili drugim terapijama, a također primjećujemo da kod onih epilepsija koje ne reagiraju na medikamentoznu terapiju, homeopatija ima značajnu ulogu iako je važno napomenuti da homeopatija neće pomoći kod svakog slučaja epilepsije.

Homeopatija je individualizirana metoda i propisujemo homeopatske pripravke sukladno simptomima osobe, a ne simptomima bolesti. 

Više o autorici:

Homeopatkinja, Tomatis konzultantica (nivo 4). Radim s korisnicima svih dobi i svih tegoba. Posebno zanimanje imam za djecu koje pate od poremećaja iz autističnog spektra, odrasle osobe koje pate od depresije, posljedica moždanog udara i traumatske ozljede mozga, neuroloških poremećaja spavanja i stresa, ali me zanima i osobni razvoj za koji sam skrojila Neuroleadership programe.​

Pročitajte još:

Stavovi i metode izneseni u kolumnama i komentarima osobni su stavovi autora i ne izražavaju nužno stav redakcije zivotistil.rt.hr

 Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!  

Reci što misliš!